DINA BILA SAM A NA TRUDNOĆU

SVE U SVOJE VRIJEME Ana Tomić posvetila je 30-e karijeri i sebi, a dijete je, kaže, došlo baš na vrijeme. Trudnoća i porođaj prošli su bez komplikacija

Zagrepčanka Ana Tomić rodila je prvo dijete, kćer Rozinu, s 38 godina. Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa, u gotovo svim zemljama EU broj prvorotkinja starijih od 35 je u porastu, a iznimka nije ni Hrvatska. U 2017. bilo ih je 18 posto. - Trudnoća je prošla u najboljem redu, bila sam pokretna, nisam imala problema sa šećerom ni s tlakom. Nisam puno pretraživala po internetu ni čitala o trudnoći jer ni inače ništa ne preuveličavam. Pustila sam da stvari idu svojim tokom. Redovito sam vježbala pilates za trudnice i jedino na što sam pazila bila je prehrana jer nisam željela nakupiti nepotrebne kilograme. Bila sam na mediteranskoj prehrani, a nakon porođaja ostalo mi je osam kilograma - priča Ana. Iako su trudnoća i porođaj prošli bez komplikacija, najteže razdoblje bila su joj prva tri mjeseca Rozinina života. - Imala je grčeve gotovo od samog početka i mislila sam da ta tri mjeseca neće nikad proći. Plakala je svakodnevno, a i ja s njom. Taj period mi je bio težak, no kad su grčevi prošli, sve je postalo lakše - kaže Ana i dodaje kako je tijekom prvih mjeseci važno osluškivati bebu i gledati kakve znakove šalje. Prva trudnoća u kasnijim godinama, priča dalje Ana, ima svoje plusove i minuse, kao i sve u životu. Nije planirala, kaže, kasnu trudnoću nego se naprosto tako život odvio. U tridesetima je bila posvećena sebi, poslu, različitim projektima, a nakon što je upoznala sadašnjeg supruga, trudnoća je bila logičan slijed. - Sigurno da sam s 38 godina imala manje snage i energije nego da sam rodila s 26, no s druge strane, kad prođeš određeni dio života, proživiš ga, iživiš se i poslovno budeš realiziran velikim dijelom, nekako si smireniji i opušteniji. Prednost prve trudnoće u kasnim tridesetima je svakako i u tome da u razdoblju prije toga odradiš ‘kampanjski’ dio života, a kad si mlađi, interesi i prioriteti su drukčiji. Ono što je najvažnije je da sazreš i da si spreman za roditeljsku ulogu, kad god to bilo - objašnjava Ana te dodaje da kasnije godine ženama ne bi trebale biti Pomicanje granice za rađanje u kasne tridesete i rane četrdesete donosi niz mogućih komplikacija. Raste mogućnost spontanih pobačaja, povišenog tlaka, gestacijskog dijabetesa..., kaže prim. dr. sc. Ulla Marton. prepreka za trudnoću. Kako će žena podnijeti trudnoću ako je sve u redu, ovisi o tome kakav je tip osobe a ne o tome koliko ima godina. Ne bi trebalo, dodaje Ana, razmišljati o trudnoći kroz prizmu “sad nije pravo vrijeme” ili “financije su problem” jer pravi trenutak je uvijek, samo nekome se ostvari prije a nekome kasnije. Prema Eurostatu, prosjek starosti prvorotkinja u EU 2017. godine bio je 30,6 godina, dok je u Hrvatskoj malo niži 29,6 godina. Godine 1990. taj je prosjek u Hrvatskoj bio samo 24,3 godine. U 2017. najveći postotak prvorotkinja bio je u dobi od 30 do 34 godine (34 posto). U Hrvatskoj se, prema podacima HZJZ-a, već godinama bilježi sve manji broj porođaja u mlađim dobnim skupinama, što je povezano sa socijalno-ekonomskim prilikama, pa se mladi sve kasnije zapošljavaju i rješavaju svoje stambeno pitanje, što, logično, odgađa i planiranje obitelji.