Svježa ili suha - smokva čuva kosti
OLJA MARTINIĆ LUBENICA SMOKVA LUBENICA
Na trećemu mjestu top liste Olje Martinić nalaze se šljive koje preporučuje kao izvrstan međuobrok jer daju osjećaj sitosti, a imaju diuretička svojstva i pomažu u izlučivanju viška tekućine. Imaju i prebiotički učinak djelujući na zdravlje sluznice probavnog sustava. Sljedeća je na popisu smokva. - Sigurno u dijetetici ne postoji voćka slična smokvi po svojem snažnom utjecaju na brojna zdravstvena stanja. Smatra se da upravo njoj trebamo zahvaliti malom broju oboljelih od osteoporoze u prošlim stoljećima, kad je hrana bila manje dostupna. Rudnik je minerala i vitamina te brojnih mikronutrijenata - istaknula je Martinić za kraj ostavljajući papriku.
- Sve vrste i sve boje paprike samo iskazuju njezinu moć. Jedemo je svježu, kuhanu, pečenu, kiselu s drugim povrćem, mesom, ribom, žitaricama, jajima... Predlažem svaki dan po jednu papriku isjeckanu na prutiće grickati kao međuobrok. Pridonosi regeneraciji kolagena i posebno je dobar izvor C vitamina - savjetovala je Martinić. Nutricionistica Švenda izdvojila je krastavac i komorač.
- Krastavac donosi vodu organizmu, elektrolite i ujedno rashlađuje. To se odnosi na svježi krastavac, dok ukiseljeni ima drugačija svojstva. Koromač je prekrasna biljka u varivu sa zelenom lećom, gdje će još u kombinaciji sa sjemenkama koromača i maslinovim uljem nahraniti, ali ne opteretiti organizam. Koromač biljka i sjeme posjeduju eterična ulja koja smanjuju osjećaj žeđi, poboljšavaju probavu i, baš kao i krastavac, hlade - rekla je Švenda, koja je na svoj popis super ljetne hrane stavila i list paprene metvice. Idealan je dodatak salatama, kaže i dodaje da, baš kao i krastavac, djeluje osvježavajuće. dijetetičarka, Nutricionističko savjetovalište Olja
MAHUNE
Posebno su dobar izvor biljnih bjelančevina i obiluju vlaknima. Mogu se koristiti za glavno jelo, salate, predjelo i međuobroke. Poželjne su u jelovnicima ljudi svih životnih dobi, a kako sadrže arginin koji se u organizmu ponaša kao inzulin, idealne su za dijebetičare.
Savjetovalište Vitaminoteka
Ljudi čija se prehrana temelji na voću i povrću imaju zdraviju i sjajniju kožu, ljepšeg tena. Taj se učinak pripisuje karotenoidima, crvenkasto-narančastim pigmentima Bolji je izbor u odnosu na sokove. Jestivi su slatki crveni dijelovi, no predlažem ne bacati bijeli dio u kojem su pozamašne količine citrulina koje reagiraju s našim enzimima te nastaje aminokiselina arginin za koju znamo da povoljno djeluje na kardiovaskularni sustav te jača cirkulaciju.
Sve vrste šljive ljeti su dobar izbor za međuobrok. Daju osjećaj sitosti, imaju diuretička svojstva, a zbog svojeg prebiotičkog učinka dragocjene su za zdravlje probave.
koji igraju i važnu ulogu u zaštiti tkiva od fotooksidacije izazvane UV zračenjem. Iako je mrkvu dobro jesti i sirovu, kuhanje povećava apsorpciju karotenoida u organizmu.
Crvena boja većine ljuskara, uključujući škampe, kozice i jastoge, potječe od astaksantina, kao i boja mesa lososa. Astaksantin pripada obitelji karotenoida, kao i popularni beta-karoten, a zajedno pomažu koži da se brže prilagodi UV
zračenju. Smatra se da upravo njoj trebamo zahvaliti na malom broju oboljelih od osteoporoze. Rudnik je minerala i vitamina te brojnih mikronutrijenata.
Sjajan je izvor vitamina C, a ljeti je posebno dobra jer potiče obnavljanje kolagena. Jede se svježa, kuhana, pečena..., ali predlažem svaki dan po jednu papriku isjeckanu na prutiće grickati kao međuobrok. Likopen štiti srce, prostatu i blagotvorno djeluje i na kožu, dok citrulin utječe pozitivno na krvne žile.
Smokve, poglavito one suhe, izvrstan su izvor kalija što ih čini idealnim ljetnim voćem jer se kalij pojačano gubi znojenjem.