Industrija piletine zagađuje ekosustav

Globalizirana proizvodnja mesa utječe na zdravlje životinja i ljudi te zagađuje zemlju, zrak i mora

Industrijska proizvodnja mesa ne može pomoći u borbi protiv gladi jer je trećina svjetskih usjeva namijenjena prehrani životinja za uzgoj. Autori Philip Lymbery i Isabel Oakeshott zato tvrde da jeftina cijena mesa u trgovinama ne uključuje ukupne troškove industrijske proizvodnje.

IDEALIZIRANA SLIKA U JAVNOSTI

Globalizirani proizvodni lanci agrikulturnih sustava negativno utječu na životinje na farmama, ljudsko zdravlje, okoliš, rijeke i oceane, biorazličitost prašuma i u konačnici dodatno osiromašuju već siromašnu populaciju. Autori pokušavaju rasvijetliti uvjete intenzivne agrikulture, koja se, tvrde, bitno razlikuje od idealizirane slike koju industrija prikazuje u javnosti. Čitatelj prati Lymberyjev put od Kalifornije, gdje počinje prikazom goveđe farme u kojoj odjedanput muzu 10.000 krava. Zatim putuje do ogromnih svinjaca u Kini te industrije ribe u Peruu koja pretvara milijune tona inćuna u riblju hranu kojom hrane stoku na farmama. U Tajvanu je posjetio farmu koja se deklarira kao proizvođač organske hrane, a više od 300.000 kokoši izgladnjuju i drže u kavezima. Zatim je posjetio zaljev Cheapsake u Virginiji u SAD-u kako bi prikazao štetu koju morskom ekosustavu čini industrija piletine.

VETERINARI SU DIO SUSTAVA

Razgovarao je sa stanovnicima koji žive blizu meksičkih svinjogojilišta. Ondje je otkrio snažno zagađenje vode i zraka te raspravlja o pojavi svinjske gripe i njezinim učincima. Posebno poglavlje “Farmageddona” posvetio je pitanju veterinarske skrbi za životinje na farmama. Tvrdi da se veterinari često s odobravanjem odnose prema industrijalizaciji životinja koristeći profilaktičke antibiotike u proizvodnji mesa, jaja i mlijeka umjesto da zahtijevaju proizvodnju baziranu na ispaši. Ističe da veterinari ne bi trebali sudjelovati u praksi koja se loše odnosi prema životinjama.