KOLAPS U ĆELIJI: IMA VISE PRITVORENIKA NEGO ZATVORENIKA
U EU zatvorima ima prosječno tek 20 posto pritvorenika
Europski sud za ljudska prava nazvao je “ponižavajućim” uvjete u remetinečkom zatvoru u slučaju tužbe zatvorenika iz 2011., dok država mora platiti 50 tisuća kuna odštete i bivšem zatvoreniku iz Vinkovaca jer je kaznu zatvora služio u tri prenapučena zatvora.
Hrvatski su zatvori puni - pritvorenika. Puno ih je više od osuđenika, koji služe pravomoćne presude za kaznena djela i prekršaje. Dok u EU u prosjeku pritvorenici čine 20 posto zatvorske populacije, a ostali služe kazne, kod nas je čak 55 posto pritvorenika. Dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac, izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za istraživanje nasilja, kaže kako je trend “prevlasti” pritvorenika prvi put zapažen 2016. godine. - Usporedimo li taj podatak s europskim, jasno je da nešto u hrvatskoj praksi ne štima - ističe Getoš Kalac, ujedno i gostujuća profesorica na Fakultetu za kriminalne znanosti Sveučilišta u Lausannei. Čak i kad bi se iz statistike izbacilo “prekršajce” i gledalo samo kaznene postupke, u 2017. je bilo 4164 odraslih osuđenika po zatvorima naspram 4241 pritvorenika.
- Zatvorska populacija mora biti većinski sastavljena od osoba koje izdržavaju zatvorsku kaznu. Sviđalo se to nama ili ne, pritvorenici barem deklarativno uživaju presumpciju nedužnosti sve do pravomoćnosti presude. To im je zajamčeno Ustavom i ne štiti “kriminalce”, nego sve građane, od represivne državne sile, ističe Getoš Kalac. Kako dodaje, mjeru pritvora trebalo bi koristiti samo iznimno, u situacijama kad se svrha ne može postići blažom mjerom. U praksi pritvor treba izbjegavati zbog niza mogućih posljedica - visokog rizika za optuženike za seksualne delikte i delikte na štetu djece i maloljetnika, gubitka obiteljskih veza, posebno u odnosu na djecu, gubitka posla i slično, navodi znanstvenica.
- Relativna lakoća s kojom smo svi skupa spremni, još, nedužne osobe strpati u zatvor, puno govori o nama pojedinačno, ali i o stanju u društvu, tj. (ne) povjerenju u pravosudni sustav, zaključuje.
U pritvoru najmanje završavaju optuženi za gospodarski kriminal, samo šest posto od svih.