‘Bio je broj A3317 i nije dopustio da se grozote Auschwitza zaborave...’
Branko nije bio kao drugi otac, jedna od najboljih osoba koje poznajem. Bio sam kod njega u bolnici prije dva tjedna, oprostio sam se, rekao nam je Fran Juraj Prižmić (31).
Oskarovac je jako utjecao na mladog producenta. I na njega ostavio dubok dojam.
- Osjećam veliku tugu i bol jer je Branko bio veliki prijatelj, čovjek i producent. Fascinantan je njegov životni put. Bio je broj A3317, to je imao tetovirano na ruci, a došao je do Hollywooda i najvećih filmskih vrhunaca - rekao je Prižmić. Snimio je i dokumentarni film “Da se ne zaboravi”. U njemu on kao preživjeli logoraš vodi skupinu studenata povijesti u Auschwitz. Tamo je ispunio i svoj zavjet, da se među zastavama sjećanja zavijori i hrvatski barjak.
- On je tamo gledao kako ljudi umiru, a oni su tražili da bude svjedok njihove žrtve. To je i bio - rekao je Prižmić.
To je, kako je rekao, neka vrsta njegove oporuke. Lustig i Prižmić viđali su se i družili često. Prijatelj je i s Franinim ocem Igorom, također filmskim djelatnikom.
- Kad god bih došao u centar, vidjeli smo se. Bio je jako pozitivan čovjek i pravi šaljivdžija. Bio je baš vedra duha, pričao viceve i, kamo god bi došao, zavladali bi vedrina i pozitiva. Rijetko se susreće takva osoba - opisao je Fran. Jako ga je ljutila nepravda i kada društvo nije uređeno. I bio je vrlo slab na djecu.
- Zbog toga i jest pokrenuo Festival tolerancije. Želio je obrazovati mlađe.
Trošio je na to svoje vrijeme i novac. Sve je manje svjedoka... - rekao je.
Jako je volio Zagreb.
- Kad se vratio iz Amerike, rekao je da je ovamo došao umrijeti. I bio je veliki domoljub, jako je volio Hrvatsku i u svijetu ju je uvijek najbolje prezentirao. A njegova polica s Oscarima i ostalim nagradama o tome najbolje govori - ispričao je Fran i najavio još jedan film o velikanu. (D. Lugarić)