‘Pisci više ne bježe od politiziranih tema’
KNJIŽEVNA NAGRADA FRIC VELIKO PRIZNANJE Tjednik Express će po treći put dodijeliti prestižnu književnu nagradu Fric, a autor najbolje knjige fikcijske proze osvojit će 75.000 kuna. Žiri je u uži krug izabrao 13 pisaca, a dobitnik nagrade bit će poznat u s
Priča o nestanku knjige traje već 25 do 30 godina, a ona je još tu. Zato je važno da ovakve nagrade postoje, da se poveća čitanost i književna scena održi na životu.
Istaknula je to jučer, gostujući na N1 televiziji, Biljana Romić, predsjednica žirija za dodjelu književne nagrade Fric. Ova prestižna nagrada, nazvana prema nadimku najznačajnijeg našeg pisca Miroslava Krleže, dodjeljuje se već treću godinu za najbolju knjigu fikcijske proze. Pokrenuo ju je tjednik Express, a sponzorira Barcaffe. U konkurenciji od 50 naslova, žiri je izabrao njih 13, od kojih će odabrati konačnog pobjednika. Njegovo ili njezino ime znat će se u siječnju.
- Uvijek je teško izabrati pobjednika jer se svake godine pojavljuje iznimno puno naslova, što je dobro jer govori o vitalnosti proze. Od 50 do 70 naslova godišnje prijavljenih za ovu nagradu nije mala stvar, pristojna je to brojka. Treba to sve pročitati, a naposljetku o pobjedniku odlučuju samo nijanse - istaknula je Romić dodavši kako je žiri, koji odlučuje koja knjiga je najbolja, stručan, ali ne čisto književno stručan. Pa su tako članovi ginekolog Dubravko Lepušić, književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik, povjesničar Hrvoje Klasić, urednik kulture u Expressu Igor Vikić, glumica
Lana Barić, a koordinator nagrade je književni urednik Kruno Lokotar. - Bitno je da pratite, znate, čitate. Glasamo svatko za sebe pa zbrojimo glasove. Objektivni parametri kojima se vodimo postoje, ali dakako i doza subjektivnosti. Raspravljamo u smislu razgovora, a ne da bismo utjecali jedni na druge i odluku. Naposljetku se svi usuglasimo i svi stojimo iza izbora pobjednika - kaže Romić. Naglasila je kako pisci više ne bježe od politiziranih tema i da sve više pišu otvoreno o društveno-političkim problemima. - Okreću se žanru krimića, u kojem krenu od ubojstva, da bi onda prokazali društvo, kapitalizam, licemjerje društva, Crkve, odnos prema manjinama... Zanimljivo, rat je i dalje tema, ali više ne u smislu borbe dobrih i zlih, nego u smislu intimnih priča. Ima i autobiografičnosti. Hrvatska proza nikad nije bila autobiografična, od toga se bježalo, a danas je to normalna pojava. Vrlo otvoreno se piše o odnosu prema spolnim manjinama, otvoreni gay romani, nacionalnim manjinama, o svim problemima. Možda nedostaje eksperimentalnosti, ali ima hrabrosti - kaže Biljana Romić. Kruno Lokotar je pojasnio koji su kriteriji za dodjelu ove nagrade. - Važno je da je knjiga premijerno objavljena u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja prethodne godine do 30. lipnja ove godine te da se radi o neprevedenoj fikcijskoj prozi, dakle romanu, kratkoj priči, zbirci, noveli. Nagrađeni autor najbolje knjige, dodao je, osim simboličke moći koju dobiva s činjenicom da je izabran kao najbolji, dobiva i skulpturu te financijsku nagradu u iznosu 75.000 kuna bruto. - Nagrada vuče autoritet Krleže, to nije mala stvar - naglasio je.
OTVORENOST