SRČANI UDAR LAKO SE MASKIRA U ŽGARAVICU
TIHI UBOJICA Takozvani nijemi udar najčešće se javlja bez simptoma, a ako ih i ima, blagi su i brzo prolaze pa ih ne uzimamo ozbiljno
Većina ljudi koja prehoda tzv. “nijemi” ili “tihi” infarkt nema nikakvih simptoma, pa čovjek nije ni svjestan da je prehodao udar niti zatražio pomoć liječnika.
- Ako se i jave simptomi, najčešće je to nedostatak zraka, uz napor koji je čovjek inače mogao odnijeti bez problema. Mogu se javiti i bol u predjelu žličice ili u grlu, a ponekad i vrtoglavica te omaglica. To su najčešći simptomi ‘tihog’ srčanog udara, ako ih uopće ima - kaže kardiolog prim. dr. Nikša Drinković iz Poliklinike Drinković.
OPASNIJI OD KLASIČNOG
Provedeno je istraživanje u SAD-u koje je obuhvatilo 2000 ljudi u dobi između 45 i 84 godine koji nisu imali nikakvih kardiovaskularnih bolesti. Deset godina kasnije osam posto ispitanika imalo je miokardijalne ožiljke koji upućuju na srčani udar, a čak 80 posto njih nije bilo svjesno toga da su ga prehodali. Svjetska statistika kaže da tihi infarkt čini oko 45 posto svih srčanih udara. Puno češće pogađa muškarce (prema nekim istraživanjima i do pet puta češće) te je češći kod starijih ljudi i dijabetičara, kao i kod pacijenata u perioperativnoj fazi (prije ili poslije neke operacije koja nije povezana s kardiološkim stanjem), te kod pacijenata koji su na intenzivnom liječenju uslijed drugih bolesti. Puno je opasniji od akutnog udara, odnosno ima veću smrtnost, upravo zato što simptomi nisu prepoznati te nema pravodobne liječničke intervencije i liječenja. A svaki takav udar ostavlja oštećenja na srcu, čime raste rizik od novog infarkta i smrtnog ishoda, upozorava dr. Drinković.
- U većini slučajeva ljudi sasvim slučajno otkriju da su ga prehodali, najčešće na sistematskom pregledu, kad se obavi EKG ili UZV srca. Tad se otkriju ožiljci na srcu koji upućuju na prehodani infarkt. U tom je slučaju jako važno da liječnik odmah napravi detaljnu pretragu svih faktora koji utječu na kardiovaskularni rizik - dodaje kardiolog. To podrazumijeva provjeru tlaka, razine masnoća u krvi, razine šećera, odnosno mogućnosti da kod pacijenta već postoji dijabetes te provjeru uobičajenih navika. Terapija se sastoji prvenstveno u reguliranju tih faktora, kaže kardiolog. Dodaje da to podrazumijeva prestanak pušenja, usvajanje navike redovitog kretanja, gubitak kilograma ako postoji višak te regulaciju razine šećera u krvi, masnoća i tlaka.
KOJE PREGLEDE NAPRAVITI?
- Kod pacijenata koji imaju simptome angine pectoris treba napraviti i koronografiju, kako bi se vidjelo ima li suženja na krvnim žilama. Liječnik će procijeniti treba li odmah napraviti zahvat kojim bi se riješilo suženje, npr. bypass, kako bi se otklonio rizik od novog udara
- kaže dr.
Nikša Drinković.