Konoplja je tu zbog arome, a ne NIJE DROGA NEGO ZAČIN zbog ‘veselja’

CBD-a pomaže u liječenju karcinoma, ali nema još dovoljno istraživanja koja bi to potvrdila. No može se koristiti kod liječenja anksioznosti, nesanice i kroničnog bola. Nuspojave mogu biti mučnina i umor, a može povećati razinu nekih lijekova u krvi, pa je prije uporabe dobro posavjetovati se s liječnikom. Hrana kojoj je dodana konoplja ne sadrži puno ovih spojeva, pa se vjerojatno ne treba plašiti nuspojava. Isto tako, hrana na bazi konoplje može sadržavati samo minimalne količine THC-a: sjeme ili brašno dobiveno od sjemena te dodaci koji sadrže hranu dobivenu od konoplje dva miligrama po kilogramu, a ulje od sjemena konoplje pet miligrama po kilogramu. To su minimalne količine, pa neće imati nikakav psihoaktivan učinak.

Ulje konoplje sadrži zdrave nezasićene masne kiseline, poput omega-3 i omega-6, koje štite zdravlje srca. Konoplja sadrži i biljne sterole, koji pomažu snižavanju kolesterola u krvi. Analizirali smo deklaracije raznih proizvoda, od tjestenina do piva, u kojima ima industrijske konoplje. Na njima ne piše koliko CBD-a ili THC-a sadrže, ali možemo pretpostaviti kako psihogenog THC-a nema u nedopuštenim količinama. No prošle godine je Ministarstvo poljoprivrede zabranilo prodaju neoljuštenih sjemenki konoplje zato što su sadržavale šest i pol puta više THC-a nego što je dopušteno: 13,2 miligrama, a smiju imati najviše dva. Možemo zaključiti da se konoplja hrani dodaje više zbog arome nego zbog ljekovitosti, ili kao marketinški trik. U Puli su je stavljali u sladoled, a u pivnici u Splitu pripremaju jela sa sjemenkama konoplje, a pizze i tortilje s konopljinim brašnom.