DIJELOVI PRAHISTORIJSKE SLAGALICE

U kakve je “nevolje” upao Slavonac, zašto su ga pokopali s dvije žene i pri tome im isprepleli ruke i noge, neprestano se pita i Franković. Naši arheolozi imaju i druge izazove. Dok su Egipćani život svojih ljudi isklesali u kamenu i velebnim spomenicima, ono malo podataka o životu ljudi iz sličnog vremenskog razdoblja na području Hrvatske stručnjaci pronalaze u rijetkim grobnim ostacima poput ovog.

- Osobe su lijepo položene u grob, sigurno su namjerno tako okrenute, što znači da ih je netko namjestio, a ne samo bacio unutra. Pretpostavljamo kako su svi umrli u isto vrijeme, ali nismo uspjeli pronaći tragove nasilne smrti. Pomalo je nemoguće da troje ljudi umre u isto vrijeme bez nasilne smrti i da pri tome budu povezani međusobno.

NISMO SE MAKLI OD KRAMBERGERA

Jesu li bili rodbinski povezani ili će se otkriti ljubavni trokut, znat ćemo nakon DNK analize koja se radi u Beču - kaže Filip. Dio kostiju već su poslali u bečki laboratorij.

- Na analizu u strane zemlje šalje se mali uzorak kostiju, dovoljan da bi se na njima mogli utvrditi željeni podaci. Nikad ne šaljemo cijele kosti otkriva nam on.

Što su jeli ljudi koji su živjeli na području današnje Slavonije, trebali bi rekonstruirati stručnjaci u SAD-u. Takvu analizu nije moguće provesti u Hrvatskoj, pa su znanstvenici primorani poslati svoja otkrića u razvijenije zemlje kako bi dobili najtočnije rezultate.

- Od Krambergerova doba nismo se daleko odmaknuli. Idemo onoliko koliko nam sredstva dopuštaju. Radimo na rekonstruiranju kostura, želimo otkriti kako su ti ljudi fizički izgledali. To nam omogućava 3D rekonstrukcija lica. Preko DNK analize moguće je ustanoviti njihov spol, krvno srodstvo, s kojeg područja dolaze, jesu li lokalci ili su se doselili - rekao nam je Mario Novak, voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost, koja se bavi analizom ljudskih koštanih ostataka. - Nije to baš kao na televizijskim serijama, analize kostiju mogu trajati i do nekoliko mjeseci. Na jednu smo čekali i dvije godine - ističe Novak. Ograničeni budžet prisiljava arheologe na pažljivo planiranje i kod samih iskapanja. Većinu

S obzirom na to da projekt iz Lovasa vodi i Arheološki muzej u Zagrebu, kosturi će biti uvršteni u jednoj od budućih izložbi.

istraživanja odrađuju ljeti kako im zbog vremenskih neprilika ne bi propali radni dani. Svoj budžet pokušavaju sačuvati koliko je moguće jer nikad ne znaju što ih čeka ispod zemlje. Tako ih je lani iznenadio i grob u Lovasu.

- Kad smo došli do lubanja, zabrinuli smo se da ih ima više u dubini zemlje. Prije nekoliko godina imali smo slučaj u kojem su pronađeni ostaci više od 40 ljudi, a mi nismo imali novca za takvo nešto - rekao je Filip Franković i dodao:

GROB JE BIO IZNENAĐENJE

- Ovo nije slučajno. Već smo viđali primjere iz Vučedola kad su kosti pripadale jednome muškarcu i više žena. Zanimljivo je da su arheolozi počeli kopanje u nadi da će pronaći naselje koje pripada istom razdoblju kao i ostava zlatnih i brončanih nalaza iz Lovasa iz srednjeg brončanog doba. No kosti muškarca i dvije žene su iz bakrenog doba i to ih je iznenadilo. Pronašli su stariji lokalitet od onoga koji su tražili. - Naš pronalazak ovog groba je čista sreća! Ovakvo nešto nitko ne ide planski tražiti - rekao je veselo Filip. Nastavljaju s potragom u nadi da će naći još ovakvih iznenađenja. Istraživanje će trajati do 2023. godine, a tretira se kao prva faza istraživanja.

- Meni je i jedna rimska kovanica jednako vrijedna kao ovakvo otkriće. No pronalazak kostiju, mogućnost otkrivanja izgleda, prehrane, načina života, približavaju ljude arheologiji, a to je ono što želimo postići - zaključuje voditelj arheološkog tima. A otkrivanje slojeva ove pradavne priče iz kamenog doba na slavonskim ravnicama nastavlja se u laboratoriju.

- 3D rekonstrukcija lica pokazat će nam kako su izgledali ljudi u bakrenom dobu. Moći će se i usporediti s izgledom današnjih ljudi. Ostale analize i rekonstruiranja objasnit će nam njihov način života, što su jeli, čime su se bavili, koliko su se kretali i mnoštvo drugih životnih detalja. Analize kostiju otišle su toliko daleko da je moguće saznati, ako je nalaz dobro očuvan, čak i žitarice koje su konzumirali 2000 godina prije nove ere otkriva na kraju Franković. Kosti nađene u Lovasu bit će idealne za analizu jer su vrlo dobro očuvane. Uzbudljiva otkrića o našim pradavnim sugrađanima sigurno će još dugo privlačiti pažnju svih nas.