‘DRAŽA JE NAREDIO: ISTRI JEBITE HRVATE’

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA Tko je bio Stepinac - nadbiskup ili političar, svetac ili podržavatelj Pavelićeva režima, otkriva knjiga ‘Krvavi Udbin dosje o blaženom Stepincu’...

KAD SAM SE PRVI I JEDINI PUT U ZAGREBU SASTAO S TITOM, 1945., REKAO MI JE DA JE BIO U ŠTABU DRAŽE MIHAILOVIĆA I DA MU JE DRAŽA REKAO DA ĆE ISTRIJEBITI SVE HRVATE

Alojzije Stepinac o susretu s Titom govorio je župniku Vranekoviću u Krašiću

U Udbinu dosjeu o blaženom Alojziju Stepincu u Hrvatskom državnom arhivu nedostaje bilješka o njegovu susretu s Josipom Brozom Titom. Susret se zbio 4. lipnja 1945. godine na Tuškancu, a bilješku o susretu napisao je Stepinac na 17 stranica. O tome je pisao u Vatikan i izvijestio papu Pija XII., a ona je danas pohranjena na Kaptolu. No ono što je poznato jest da je Josip Hrnčević, javni tužitelj FNRJ, uz Jakova Blaževića glavni redaktor Stepinčeve optužnice 1946., izjavio 11. svibnja 1993. godine da je Tito opsjednut Stepinčevim slučajem. “On bi ga učinio svecem samo da ga se može osloboditi.” Između Stepinca i Tita zbio se samo jedan susret, i to nakon što je Stepinac proveo 18 dana u pritvoru. Na privremenu slobodu pustili su ga 3. lipnja, najvjerojatnije zbog susreta s Titom. A samo dan prije toga Tito se našao s izaslanstvom zagrebačkoga klera te govori: “Ja bih s moje strane rekao da naša Crkva treba da bude nacionalna, da se više prilagodi naciji. Ja bih želio, da vidim, da Katolička crkva u Hrvatskoj sad, kad imamo sve uslove tu, ima više samostalnosti. To bih želio, to je osnovno pitanje, to je pitanje, koje bismo mi željeli riješiti, a sva ostala pitanja, to su sekundarna pitanja, koja će se lako riješiti”.

ZLOČINCE SE MORA KAZNITI

To je prvi put da se spominje nacionalna Crkva. Konačno, 4. lipnja 1945. godine dolazi do

susreta Stepinac - maršal Tito. Prilikom tog susreta nadbiskup Stepinac govori Titu da je važno državu stvoriti, ali je još važnije urediti je. Ističe kako mudri državnici poštuju religiozne osjećaje državljana i slobodu savjesti te kako je bivša država uredila položaj pravoslavaca, ali ne i katolika, a to je “strahovita pogreška”. Potom Stepinac kaže da je za katolike mjerodavna Sveta Stolica, a najbolja forma je konkordat. Pokušava Tita uvjeriti kako uspostava diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom znači međunarodni prestiž za novu državu. A Tito je stalno isticao da Sveta Stolica nije sklona Slavenima. Stepinac je to dokumentirano opovrgnuo primjerima Dalmacije, Istre i Međimurja. O susretu s Titom Stepinac je govorio župniku Vranekoviću u Krašiću: “Kad sam se ono prvi i do sada jedini put sastao 1945. u Zagrebu s Titom, rekao mi je da je jednom inkognito kao ruski oficir došao u štab Draže Mihailovića. Draža mu saopći da će istrijebiti sve Hrvate. ‘Nećeš, Draža, mislio sam u sebi’, rekao je Tito. Kod tog sastanka rekao sam Maršalu neka gleda da što više oprašta, jer inače nikada neće biti kraja odmazdi. On je samo odgovorio: ‘Zločince se mora kazniti’. Jest, druže, mislim si ja, mora ih se kazniti, ali tko će odlučiti da li je netko zločinac ili nije. Da me je poslušao, stvari bi svakako drugačije tekle”. O milosti Stepinca svjedoči brzojav koji je Stepinac uputio Titu 19. rujna 1945. U njemu apelira u ime katoličkog episkopata, koji se sastao na konferenciji u Zagrebu od 17. do 22. rujna 1945., na pomilovanje 200 osuđenih na smrt u vojnom zatvoru u Zagrebu. No na kraju je većina njih pobi- jena. U ožujku 1947.

Stepincu u službeni posjet dolazi Vladimir Bakarić te mu nudi ispisan formular da Tita zamoli za pomilovanje i bit će odmah pušten, odnosno može napustiti Hrvatsku. U bilješkama koje je vlastoručno napisao Stepinac najbolje se može vidjeti koliko se on opirao Titovoj želji da se naša Crkva odvoji od Svete Stolice. Milovan Đilas je Ivanu Meštroviću tako rekao: “Mi ne bismo imali ništa protiv njegova (Stepinčeva) hrvatskog nacionalizma, samo ne možemo trpjeti njegovu privrženost rimskom Papi. (...)

SUKOB IZMEĐU DRŽAVE I CRKVE

Mi lomimo i odstranjujemo sve što nam je na putu, i cilj opravdava sredstva”. Papa Pio XII. dana 12. siječnja 1953. objavljuje kako će nadbiskupa Stepinca promaknuti u kardinala. Tito je zbog toga ljutit i protjeruje Papina ambasadora u Beogradu.

Što se tiče same bilješke o susretu Stepinca i Tita, nekadašnji vođa Hrvatskog križarskog bratstva, Lav Znidarčić, u svojoj knjizi “Alojzije Stepinac” piše da mu je Stepinac posvjedočio: “Muški smo razgovarali”. Autor Stipan Bunjevac u Glasu Koncila

27. veljače 2017. piše o zapisniku sa susreta Stepinca i Tita

4. lipnja 1945. godine. “Svrha susreta je da se nađe platforma za sređenje prilika i spriječe sukobi između Države i Crkve. Razgovoru je prisustvovao i predsjednik Hrvatske federalne Vlade dr. Vladimir Bakarić. Nadbiskup je istaknuo: ‘Stvaranje jedne države svakako je velika stvar i težak posao. No još važnije jest smirenje i uređenje države’...”. Knjiga “Krvavi Udbin dosje o blaženom Stepincu” može se kupiti na kioscima i u knjižarama od

5. svibnja po

99,99 kuna.