VISOKI TLAK K CINI SMRTONO

Riječ je o tzv. komorbiditetnim dijagnozama koje su pogoršale stanje pacijenata. Preliminarni rezultati istraživanja HZJZ-a kažu da je visoki tlak u Hrvatskoj vodeća komorbiditetna dijagnoza kod oba spola.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, kako doznajemo, započeo istraživanje o popratnim dijagnozama osoba koje su preminule s korona virusom ili su bile, odnosno jesu na respiratoru. Riječ je o tzv. komorbiditetnim dijagnozama koje su pogoršale stanje pacijenata i, prema preliminarnim rezultatima istraživanja, koje zasad treba uzeti s rezervom, visoki tlak je u Hrvatskoj vodeća komorbiditetna dijagnoza kod oba spola. Kako se gotovo svakodnevno može čuti na konferencijama Stožera civilne zaštite, kod slučajeva preminulih uvijek se navodi i neki komorbiditet - popratne dijagnoze koje su ubrzale smrtni ishod.

- Preliminarni podaci do sada upućuju na to da je hipertenzija vodeća komorbiditetna dijagnoza kod oba spola, i za preminule, ali i osobe na respiratoru. Ovaj podatak za sada još treba uzeti s rezervom jer je hipertenzija i kod opće populacije jedna od vodećih morbiditetnih dijagnoza, što može stvoriti određenu pogrešku u interpretaciji rezultata. Za moguće nalaženje pravih uzroka bit će potrebno, osim opisane metodologije, napraviti i puno šire analize, koje će biti dio našeg istraživanja - ističe za 24sata voditelj istraživanja, doc. dr. sc. Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ukupno su u Hrvatskoj dosad preminula 94 bolesnika, a na respiratoru je bilo ili trenutačno jest 56 pacijenata. Pregledavaju se “kartoni” preminulih, a nakon toga konačni rezultati. Istraživanje je dobilo odobrenje za provedbu od Etičkog povjerenstva Zavoda.

SLIJEDE ISTRAŽIVANJA

- U prvoj fazi istraživanja koristimo metodologiju u kojoj komorbiditete, za navedene osobe, tražimo unazad dvije godine u elektroničkim zapisima iz primarne zdravstvene zaštite i bolnica - napominje dr. Benjak. Kad će istraživanje biti završeno i javno predstavljeno, nije poznato, no zanimljiv je još jedan aspekt - u Hrvatskoj, nasreću, među preminulima nije bilo mladih, zdravih ljudi, kao što je u zapadnom dijelu Europe slučaj. Znanstvenici, također preliminarno, taj fenomen povezuju s genetikom. Zašto, naime, neki oboljeli, iako prethodno zdravi i mladi, imaju teške simptome, a neki prolaze kao s običnom prehladom? Istraživanje belgijskih znanstvenika s Gent sveučilišta pokazalo je da veliku ulogu u svemu imaju geni. Provedeno istraživanje u sjevernoj Africi, Aziji i Europi, uključujući Hrvatsku, otkrilo je da veliku ulogu u obolijevanju od korona virusa igra gen ACE1D. Što više stanovnika u nekoj državi nosi taj gen, manje je infekcija i smrtnih ishoda. Spasonosni je gen, pritom, češći na istoku nego na zapadu Europe. I ekipa s Instituta “Ruđer Bošković”, predvođena dr. sc. Oliverom Vugrekom, predložila je istraživanje o tom fenomenu.

- To je, nažalost, ta kontradikcija virusa, netko ga ni ne osjeti, a netko umre. Moramo proširiti istraživanja na genome čovjeka kako bismo pronašli faktore podložnosti na razne ishode virusne infekcije. Mora biti neka genska predispozicija - rekao je nedavno dr. Vugrek. Svaki treći odrasli Hrvat ima povišen tlak, iznad 140/90 mmHg. Upravo se za koji dan, 17. svibnja, obilježava Svjetski dan hipertenzije, povišenog krvnog tlaka. To je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja. Prema podacima HZJZ-a, četiri od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak, ali polovica za to ni ne zna. Oni koji znaju, u rijetkim slučajevima tlak i drže pod kontrolom, iako ga treba snižavati kad prelazi 140/90 mmHg.

DRŽE POD KONTROLOM

Tlak je moguće sniziti promjenom životnih navika - smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnošću i održavanjem normalne tjelesne težine. Svjetska zdravstvena