‘U samo par dana proizveli dezinficije

ČELNIK INE Fasimon kaže da u Hrvatskoj nema viška nafte jer proizvodimo 20% svojih potreba. Manje se putuje i proizvodi, pa će se naftaši sporije oporavljati

U trenucima potpunog “lockdowna” prodaja goriva padala je i za 50 posto, a zbog naglog pada cijene nafte puni spremnik benzina u Hrvatskoj bio je i za stotinjak kuna jeftiniji nego prije krize.

Vozači su trljali ruke, ali zbog pada prihoda naša najveća naftna tvrtka Ina morala je ući u krizni način rada. Predsjednik uprave Ine Sándor Fasimon, pridružujući se kampanji “Budite heroji koje Hrvatska treba!”, koju organizira Styria Media Group, kaže kako je naftna industrija jedna od najvolatilnijih, ali da je Ina u 50 godina prošla nekoliko kriza, pa je i u ovoj našla čak prilike za nove poslove.

NEOBIČNA KRIZA ZA NAFTAŠE

- Smanjenje cijena goriva kratkoročno je dobra vijest za neke industrije, a posebice za potrošače. No ekonomija je živ organizam i bilo kakva odstupanja neminovno će se odraziti i na ostatak sustava. Naftna industrija je značajan segment hrvatskog i globalnoga gospodarstva, pa se negativan efekt može preliti i na druge sektore. Niske cijene nafte donose značajne gubitke naftnim kompanijama, koje moraju prilagođavati poslovanje, što se odražava i na druge tvrtke s kojima posluju kaže Fasimon. Nakon relativno dobrih rezultata Ine u siječnju i veljači, u “lockdownu” potražnja je pala 30-50%, prije svega u segmentu goriva, a ni u travnju nije bilo bolje. Fasimon ne očekuje brzi oporavak, kako u prometu tako i u industriji.

- U neuobičajenoj smo situaciji uzrokovanoj padom potražnje zbog pandemije i niskim cijenama nafte. Smanjenje potrošnje goriva dovodi do smanjenja prodaje i prihoda. Inin vertikalno integrirani model poslovanja inače štiti kompaniju od promjena na tržištu jer obično kod pada cijena nafte profitira prerada i obrnuto. Ali ova kriza je specifična jer su pogođene sve Inine djelatnosti. Niske cijene nafte ugrožavaju proizvodnju i sve servisne djelatnosti vezane uz nju, a drastičan pad potražnje utječe na preradu i na prodaju. Kompanija je prešla na krizni način rada te uvela operativne i financijske mjere za očuvanje stabilnosti i održivosti poslovanja na dulji rok - kaže Fasimon. Dodaje kako se ova kriza ne može usporediti ni sa čime i da se sad u Ini fokusiraju na aktivnosti kritične za održivost i očuvanje kontinuiteta poslovanja, sve ostalo je reducirano ili odgođeno. - Uzmite u obzir da je Ina u više od 50 godina doživjela i preživjela više kriznih situacija, a samo ove godine bili smo izloženi od sredine veljače najprije kibernetičkom napadu, pa utjecaju COVID-19 i sad ekonomskoj krizi. Nije jednostavno, ali s mjerama koje provodimo, vjerujem da ćemo uspješno prebroditi sve izazove - kaže Fasimon.

Ističe kako bi volio biti optimističan i reći da do novog vala neće doći, ali to sad nitko ne može sa sigurnošću znati. Naftaši su prvi put u povijesti doživjeli i to da cijena nafte padne ispod nule, da se nekome plaćalo da preuzme naftu jer je bilo viška. No to se događalo na američkom tržištu, a cijena nafte kod nas se oblikuje prema drugim referencijama.

NITKO NE ŽELI IMATI GUBITAK

Članice OPEC+ dogovorile su smanjivanje proizvodnje, a Fasimon kaže da je teško procijeniti koliko je nafte “viška” jer mnogi taje poslovne podatke.

- Ali u Hrvatskoj nemamo višak nafte jer domaća proizvodnja pokriva oko 20% naših potreba. Ovdje je tek upitna cijena nafte. Naime, niska cijena jednostavno neke bušotine čini neisplativima, a nitko ne želi proizvoditi nešto na čemu će gubiti novac - kaže. A niska cijena nafte i šokantan pad potražnje značajno su utjecali na poslovanje Ina Grupe u prva tri mjeseca ove godine.

- Prvi put u povijesti izvještavanja, EBITDA Ine je negativna (a to je dobit prije kamata, poreza i amortizacije op. a), a očekuje se da će se takav

O POMOĆI U KRIZI Unatoč poteškoćama u poslovanju, Ina je u krizi donirala 1,5 mil. kuna donacija zdravstvenom sustavu, a donirali su i sredstva za dezinficiranje Stožeru civilne zaštite te domovima za starije i nemoćne osobe trend nastaviti. S obzirom na neizvjesnu situaciju i mogući drugi val pandemije, teško je sad bilo što prognozirati. Gubitak je gubitak, ali možemo učiniti da on bude manji. Zato provodimo niz mjera koje za cilj imaju stvaranje uvjeta za održivo poslovanje kako bismo iz krize izašli još jači - kaže Fasimon. Na pitanje hoće li biti otpuštanja radnika odgovara: - Promjenama kolektivnog ugovora promijenila su se neka materijalna prava, a s obzirom na to da se obujam posla u gotovo svim segmentima smanjio, uveli smo privremeno i različite modele rada. Mjere koje provodimo danas usmjerene su na očuvanje što više radnih mjesta. Svi strateški važni projekti,