BOJI SE KRITIZIRANJA PA NEĆE ZAPOSLITI 97 SVOJIH UHLJEBA

SPORNA IMENOVANJA PREDIZBORNO ODUSTAJANJE Vlada je na zadnjoj sjednici Vlade trebala imenovati nove ravnatelje uprava koji bi zamijenili pomoćnike ministara

Još jesenas je pripremljen teren za najveće jednokratno političko uhljebljivanje ove Vlade, koje je omogućeno ranijim zakonskim izmjenama koje je predložio danas bivši ministar uprave Lovro Kuščević.

Pod krinkom depolitizacije ministarstava, ukinuli bi se sadašnji politički imenovani pomoćnici ministara u 20 ministarstava, a na njihovo mjesto bi došli “profesionalni” ravnatelji uprava birani na natječaju. Provedbu te operacije trebao je završiti novi ministar uprave Ivan Malenica. Problem je, istaknuli su stručnjaci za javnu upravu, poput profesora Ivana Koprića, što takvim potezom pomoćnici koji se jave na natječaj i koji su trebali otići s ministrom u slučaju nove vlade sad postaju teško smjenjivi službenici.

TEŠKO SMJENJIVI

Primjerice, kad bi došao novi ministar, morao bi raditi sa starim ljudima koji su mu ostavljeni ako oni sami ne žele otići. I uvjeti natječaja su takvi da konačnu riječ ima stari ministar koji bira i predlaže nove ravnatelje uprava koji bi prosječno imali plaću oko 21.000 kuna bruto. Unatoč svim kritikama, tijekom jeseni su ministri raspisali natječaje za ukupno 97 novih ravnatelja uprava iako je tad bilo 88 pomoćnika. Dakle, broj dobro plaćene politički postavljene garniture bi se i povećao. Natječaji su završili, ali Vlada ipak neće imenovati nove ravnatelje uprava. Bilo je ideja da se to odradi na sjednici Vlade u četvrtak, pred istek mandata, ali se od toga odustalo.

- Ne bi bilo korektno i fer napraviti takva imenovanja prije izbora - rekao nam je sugovornik iz Vlade.

Vlada je inače tehnička kad se raspišu izbori, a tad ne smije imenovati osobe na visoke pozicije, bilo u ministarstvima, bilo u državnim tvrtkama i agencijama. A iako je predsjednik Zoran Milanović donio odluku o raspisivanju izbora za 5. srpnja, ona stupa na snagu tek 2. lipnja. Tumačeći striktno pravo, Vlada bi se mogla izvlačiti da ne krši Zakon o primopredaji vlasti, ali postavljanje 97 svojih ljudi u ministarstva izazvalo bi salve kritika. Kako nam je potvrđeno, ne žele to prije izbora. Pa će novi ravnatelji čekati kraj izbora, hoće li ih postaviti ili će natječaji biti poništeni. Pomalo paradoksalno, ovo veliko uhljebljivanje je spriječila sama sporost birokracije. Prvo nisu sva ministarstva raspisala natječaje istodobno, onda je prošao selekcijski postupak, ali su se razvukle sigurnosne provjere, pa je sve došlo pred sam rok kad Vlada više ne smije

tvrdi izvor iz Vlade, no i birokracija je jako spora imenovati dužnosnike. U međuvremenu, broj zaposlenih u javnoj i državnoj upravi raste, polako, ali sigurno. Iako i dalje vrijedi zakonska odredba da se može zaposliti jedna osoba kad dvije odu, očito se nađe “alkemija” da broj ukupno zaposlenih raste.

BROJ ZAPOSLENIH RASTE

Na kraju 2018. u sustavu je bilo zaposleno 231.857 ljudi. To je porast od 2500 zaposlenih u odnosu na kraj 2017. godine. Već do polovice prošle godine, pokazuju zadnji podaci, broj zaposlenih je narastao na 232.903 čovjeka, što je 1046 ljudi više.

Iako Ministarstvo uprave često mijenja metodologiju, evidentan je porast broja zaposlenih. Tako je 2500 zaposlenih iz Ureda državne uprave prepušteno županijama. Posebna kategorija su lokalne, županijske i općinske komunalne tvrtke, agencije i ustanove. Nitko nikad nije na jednome mjestu okupio koliko oni ljudi zapošljavaju. Ni država, ni gradovi, ni općine.

A 576 županija, gradova i općina osnovali su i 651 tvrtku te 2481 ustanovu. Tako da se broj onih koji rade direktno i indirektno za državu ne može

pratiti.

‘NE BI BILO KOREKTNO I FER NAPRAVITI TAKVA IMENOVANJA PRIJE PARLAMENTARNIH IZBORA’