24sata

ZA JEDAN NOŽ TREBA OD HOBIJA DO POSLA MI BAREM TRI DANA

Akademski kipar Silvio Hrnčir čelik za vrhunske noževe nabavlja iz Japana, a ako sad naručite nož, stići će u rujnu

- Piše: DAVOR LUGARIĆ

Akademski je kipar, izrađuje nakit i dio je stalnog postava Lapidarium­a, “ozbiljnog” mjesta za autorski nakit, no u zadnje ga se vrijeme najčešće može naši pokraj peći i uz nakovanj, s čekićem u ruci.

Silvio Hrnčir (37) iz hobija je počeo izrađivati noževe, a sad mu je to postao biznis. Ima narudžbe iz cijelog svijeta, a oni koji, primjerice, naruče nož danas, mogu mu se nadati krajem rujna. Tolika je potražnja, ali ima nešto i u izradi.

- Treba mi barem tri-četiri dana za jedan nož. Mnogo je tu posla, nije da naručim negdje oblikovano­g pa ga samo naoštrim i stavim držak. Ja noževe kujem, pa brusim, onda idu na kaljenje i na kraju na oštrenje. Mnogo je posla, ne laganog, ali i veliki gušt objašnjava nam ovaj umjetnik.

Preko puta mirogojski­h arkada smještena je radionica u kojoj kuje unikatne noževe. Dvije male prostorije izgledaju kao da su iz nekog prošlog vremena. Tu je peć, koju je sam napravio, nakovanj, brusilica, neizostavn­i čekić...

- Tu se osjećam najugodnij­e. Uživam radeći te noževe, iako me puno zaokupljaj­u jer sam perfekcion­ist - kaže Hrnčir. Njegova je to oaza u kojoj ima sve. S plemenitim tekućinama ponudio nas je s vrata, izbor je dosta dobar, a kad treba ima se štošta i za “narezat”. U tim situacijam­a rajčicu reže “bez diranja”, njegovi noževi bez problema izrežu ga na ploške. A sve je počelo - katanom.

FASCINIRAN JE JAPANOM

- Ma još kao klinac bio sam fasciniran katanama. Kad smo se igrali drugi bi kao imali mačeve, a ja bih mahao katanom. Tako sam izradio i ovu svoju - pokazuje nam Silvio taj lijepi komad koji je napravio.

S velikim poštovanje­m objašnjava kako se u Japanu katane rade barem šest mjeseci, neke i puno dulje, kako imaju po dvije tisuće slojeva čelika, a jednu u tom procesu izrađuje i po pet, šest majstora. Takvih kapaciteta ipak nema pa se bacio na noževe. - Obiteljski prijatelj mi je Karlo Ban koji se time bavi cijeli život, on mi je i mentor i puno mi je pomogao. Prije sam dosta eksperimen­tirao s čelikom, a on se svaki drugačije ponaša pri obradi i onda, zapravo, moraš ispočetka učiti kako na njemu raditi. Sad mi iz Japana dolazi plavi čelik. Inače, prvi sam nož napravio od turpije, još ga čuvam - rekao je Hrnčir. Iz fascinacij­e Japanom dolazi i ime njegovog brenda noževa, SHAATO. Prva dva slova su mu inicijali, dok ‘aato’ na japanskom znači umjetnost. Pokazuje nam pločicu koja izgleda malo veća i deblja od onih na kojima nam na kućnim vratima piše prezime. Iz toga kroz obradu nakon nekoliko dana napravi prekrasan nož. Navukao je kožnu pregaču, stavio masku na lice i uši i stavio tu pločicu u “peć”. Kad se užarila, izvadio ju je i stavio na nakovanj te ritmično čekićem počeo oblikovati.

- Prije toga samo je malo izrežem, odnosno stanjim na onom dijelu na kojem će biti drška. Zagrijavam taj komad čelika na više od tisuću stupnjeva i počinjem s grubim oblikovanj­em, da dobije konture kako će na kraju izgledati - objašnjava nam. Kad završi s kovanjem, kreće “normalizac­ija”, odnosno zagrijavan­je i hlađenje po nekoliko puta, pa ide na kaljenje, to se vrši u vodi ili ulju, na vrućini od 60 stupnjeva. Nakon toga ide “popuštanje” noža, odnosno opet u peć na 150 stupnjeva, ovisno o obliku noža, kako bi iz krtog prešao u žilavo. Za kraj ide brušenje i oštrenje.

- Zbog drugačijeg kuta oštrenja, japanski su noževi puno oštriji od europskih ili zapadnjačk­ih. Japanski se bruse pod kutem od 12 do 15 stupnjeva, a ovi ostali od 25 do 35 govori nam dok svojim nožem reže papir kao da ni ne postoji, prošao je bez ikakvog otpora. Sam izrađuje i drške, a voli iskoristit­i sve što može, pa tako i komad drveta iz dvorišta. Izrađuje i posebne drvene korice.

NAJČEŠĆI KUPCI SU ŽENE

- Drške radim s uzorcima, a volim močvarni hrast jer se lijepo obrađuje, a otporno je na vodu i vlagu. Dobar su orah i karipska jatoba, koje je jako tvrdo drvo - dodao je Hrnčir. Ovisno o vrsti čelika, centimetar oštrice naplaćuje 100 ili 130 kuna. Cijena je visoka, ali je i kvaliteta, to je nož za cijeli život.

- Ipak je to ručni rad iz vrhunskog materijala. Zbog toga se s njim mora znati koristiti. ne smije se prati vrućom vodom, ići u suđericu ili ga držati s drugim noževima. Ako se reže nešto kiselo, poput limuna, odmah se mora prebrisati jer čelik odmah pocrni. ne smije ga se nikad ostaviti mokrog - dodao je Hrnčir. Još jedna njegova posebnost je i novčić koji ide uz nož. I to ima svoje razloge. - Nekad su kraljevi darovali noževe i tako najavljiva­li rat, pa se noževi u tradiciji ne daruju. No zato je tu kovanica, koju onda onaj koji je dobio nož vraća darivatelj­u i tako ga otkupljuje dodao je Hrnčir.

Kupaca ne manjka, javljaju mu se iz cijelog svijeta. Zasad u liniji ima šest noževa, a popularni su i među kuharima.

- Jesu, imaju ih, ali rijetko ih oni direktno kupuju, uglavnom njihove žene ili djevojke uzimaju pa ih njima daju kad je neka prigoda - kaže Silvio.

Cijena noža je 100 ili 130 kuna po centimetru oštrice, ovisno o čeliku. Japanski noževi imaju i poseban tretman održavanja...

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? VLASTITA LINIJA Silvio planira imati u ponudi
sedam vrsta autorskih noževa
VLASTITA LINIJA Silvio planira imati u ponudi sedam vrsta autorskih noževa
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? POČETAK Reper Stoka pozira s katanom s kojom
je počela cijela priča
POČETAK Reper Stoka pozira s katanom s kojom je počela cijela priča

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia