Cjepivo su proizveli temeljeći ga na prethodnom radu na cjepivima protiv drugih adenovirusa.

“NISAM ČUO DA MOŽEMO OČEKIVATI CJEPIVO I NE VJERUJEM DA ĆE TO BITI BRZO” “POZITIVNO JE TO ŠTO JE CJEPIVO ZAISTA ZA OPĆU DOBROBIT I NA NJEMU NITKO NEĆE ZARADITI, A REZULTATE ĆEMO VIDJETI”

- Vektor cjepiva adenovirusa čimpanze ChAdOx1 razvili smo u Institutu Jenner u Oxfordu i izabrali ga kao najprikladniju tehnologiju za cjepivo protiv SARS-CoV-2. On može stvoriti snažan imunološki odgovor sa samo jednom dozom jer se virus ne razmnožava i ne može izazvati trajnu infekciju kod cijepljene jedinke. Zato je siguran za primjenu kod djece, starijih ljudi i onih s dijagnozama poput dijabetesa i drugih stanja. Adenovirusni vektori čimpanze su vrlo dobro proučeni tip cjepiva i sigurno su korišteni na tisućama ispitanika u dobi od jednog tjedna do 90 godina, u cjepivima namijenjenim za više od 10 različitih bolesti – stoji na stranicama Jenner Instituta.

ISTRAŽIVALI NA MAJMUNIMA

- Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima te je teško vjerovati da će sve biti spremno do jeseni, kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se pridonese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje - komentirao je znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta u Frankfurtu. Pojasnio je i kako cjepivo djeluje. Kvalitetni vektor adenovirusa čimpanze koristio se već za razvoj drugih cjepiva.

- Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih korona virusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja - rekao je prof.

JEDNOKRATNO CJEPIVO

Đikić dodajući kako vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera i primat će se jednokratno te će cijeli sustav biti sličan cijepljenju protiv gripe i sličnih bolesti.

- Korona virusi imaju šiljke na vanjskom omotaču. Imunološki odgovori kod ispitivanja drugih korona virusa upućuju na to da su oni dobra meta za cjepivo. Oxford cjepivo sadrži genetski slijed ovog površinskog proteinskog šiljka unutar ChAdOx1 konstrukcije. Nakon cijepljenja stvara se proteinski površinski šiljak korona virusa, što potiče imunološki sustav da napadne korona virus ako kasnije inficira tijelo - pojašnjavaju na Jenner institutu dodajući kako je tim koji radi na razvoju cjepiva već razvio uspješno cjepivo protiv još jednog korona virusa, MERS-a. Walter Ricciardi iz Svjetske zdravstvene organizacije rekao je kako će novo cjepivo među prvima dobiti medicinsko osoblje i stariji ljudi. Delegirani upravitelj AstraZenece, Pascal Soriot, najavio je da će prvih 200 milijuna doza cjepiva proizvesti do kraja ove godine, a još 2,1 milijardu doza u prvim mjesecima sljedeće godine. -Sporazumom između AstraZenece i Europskog saveza za inkluzivna cjepiva (IVA), prve isporuke cjepiva u Europi očekuju se krajem 2020. godine, a ostatak kroz 2021. godinu. Ovim se sporazumom IVA obvezuje omogućiti pristup cjepivu u Europi proporcionalno veličini stanovništva svake europske zemlje - kazali su iz AstraZeneca Hrvatska. Prof. Đikić ističe kako je na Oxfordu i AstraZeneci sad velika odgovornost jer su europske države uložile milijune u taj projekt, a postoji mogućnost da cjepivo nije učinkovito. Vodeći hrvatski epidemiolog Bernard Kaić rekao je kako nije čuo da očekujemo cjepivo.

STRUČNJACI SU SKEPTIČNI

- Sumnjam da je u tako kratkom roku moguće napraviti i isporučiti toliko cjepiva - komentirao je prof. Kaić, a s njim se slaže i prof. dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu “Ruđer Bošković”, koji je sa svojim timom pročitao genom korona virusa.

- Obično za razvoj i testiranje novih cjepiva treba proći od 12 do 18 mjeseci pa nisam uvjeren da će se ovo cjepivo tako brzo naći na tržištu. Ne znam je li riječ o igri na burzama, jer svaka takva vijest izaziva skokove u cijenama dionica - kaže prof. dr. sc. Vugrek. Znanstvenik prof. dr. sc. Gordan Lauc kaže da nije čuo ništa o novom cjepivu. Ministar zdravstva Vili Beroš nije odgovorio na upit kad možemo očekivati cjepivo.

epidemiolog Bernard Kaić

prof. Ivan Đikić čeka primjenu

prof. Lauc nije čuo ništa o cjepivu

“NISAM NIŠTA ČUO O TOM NOVOM CJEPIVU PA VAM NE MOGU DATI NIKAKAV KOMENTAR OKO TOGA SVEGA”

Hrvatskoj bi, rekao je svojedobno epidemiolog Branko Kolarić, trebalo 1,5 milijuna doza