Zaboravljeni ljetni recepti iz 1952. godine
KUHARICA BAKA I PRABAKA: Kako su spremale punjene rajčice, juhe od mahuna, popečke od kelja i okruglice
Ona je domaćica, majka, odgojiteljica, čuvarica zdravlja i njegovateljica bolesnih ukućana. Ona brine o prehrani, a o pravilnoj prehrani ovisi pola zdravlja...
Ovako je opisana uzorna žena i domaćica u priručniku “Knjiga za svaku ženu”, koja je objavljena davne 1952. godine u Zagrebu, u Hrvatskoj seljačkoj tiskari. Knjigu je objavilo društvo Seljačka sloga, a za sebe su napisali kako su oni “društvo za prosvjećivanje sela, a ova knjiga je prvi pokušaj da se u jednoj knjizi sakupi sve ono znanje koje je potrebno naprednoj domaćici i majci”. Osim recepata, knjiga donosi mnoštvo savjeta za domaćinstvo, od toga kako pravilno čistiti, krojiti i šivati do brige o djeci, bolesnicima, vrtu, domaćim životinjama...
Tu se nalazi i mnoštvo korisnih savjeta vezanih za samo jedenje - što je ispravno, a što pogrešno. Na primjer, napisali su ovako: “Nauka kaže ovako: ne jedi dok se želudac nije ispraznio. Tko jede na pun želudac, taj će ga prije ili kasnije pretovariti.
Preopterećen želudac neće moći izdržati toliki teret i tako nastaju katari želuca, proširenje i drugi poremećaji. Zato je potreban red u hranu - red u hrani, zdravlje brani”.
TAJNA PRAVOG DORUČKA
U to doba velika važnost pridavala se doručku koji je morao biti jak, “jer je poslije noći želudac potpuno ispražnjen i odmoran”. Smatrali su kako gradski doručak nije dobar: “Gradski običaj da se za doručak pije samo bijela kava ili čaj s kruhom nije dobar običaj jer je ovakva hrana preslaba da se njome izdrži do ručka”. Pristojan jutarnji obrok morao je sadržavati sir, slaninu, marmeladu, jaja, kašu...
Za ručak su savjetovali pojesti manji obrok, a večeru uzeti dva sata prije spavanje. U knjizi se pronađu i neki pomalo bizarni savjeti, poput onoga da “ne bi trebalo jesti otrovne gljive, jer su otrovne, ili pokvarenu hranu, jer je pokvarena”. Juhe su im bile izuzetno važne, a preporuka je bila poslužiti 1/4 litre po osobi. Kad su radili umake, u to doba su ih najčešće zgušnjavali razmućenim brašnom i mlijekom, namočenim kruhom, mrvicama, žumanjcima ili zaprškom. Tijekom pripreme povrća pazilo se da se peru cijeli komadi, a ne narezani, “jer se iscijedi previše soka”. Najbolji način za pripremu povrća, po ovoj knjizi, bilo je prženje na masti, pa dodavanje malo vode i stavljanje poklopca na lonac kako bi se pirjalo. Pojasnili su kako tako brže omekša, a ujedno dobije fini okus.
Tako su radili mnoge vrste variva, a slična tradicija zadržala se i u mnogim današnjim domovima, samo što je mast zamijenilo ulje ili maslac. Posebnu uputu imali su za pripremu zelenog povrća: “Zeleno povrće nikad ne pokrivaj dok se kuha, jer će izgubiti lijepu zelenu boju”. Popularno jelo u to doba bilo je varivo od zelene salate, kojega se u današnje vrijeme rijetki mogu sjetiti. Inače, zelene salate su smatrali slabo hranjivima, “hranjivo je zapravo samo ono ulje ili mast kojom se salata prelije”. Preporuka je bila ne miješati salate “golim rukama, jer na našim rukama može se naći svakojaka nevidljiva nečistoća”, nego drvenim žlicama i vilicama. Imali su savjete i za pranje i pripremu mesa pa je tako savjet bio prati ga u jednom komadu, ako se baš mora stavljati pod vodu, ali bolji način je bio samo ga prebrisati mokrom krpom prije pripreme. Također, domaćicama su savjetovali neka, ako meso kupuju u mesnici, ponesu krpu u koju će ga zamotati i ne dopuste mesaru da ga spakira u novinski papir. Donosimo vam deset recepata iz te knjige u koje ne ide meso, ali ako ste vegetarijanac, imajte na umu da se u to doba puno toga pripremalo na masti, pa recept prilagodite sebi i svojim potrebama.
KAKO IZMJERITI LITRU MAHUNA?
Također, savjetujemo vam da budete oprezni s količinama soli navedenima u ovim receptima pa radije jelo posolite po svojem ukusu. Recepte donosimo riječima kako su napisani u knjizi.
Kad naiđete u sastojcima na detalj tipa - litra nasjeckanih mahuna - to znači da vam je za taj recept potrebna količina koja stane u posudu od jedne litre. Osim toga, često se u starim receptima kuhalo za veće obitelji pa slobodno količinu potrebnih sastojaka proporcionalno smanjite u odnosu na ostale sastojke kako biste dobili onoliko jela koliko je potrebno vašoj obitelji.