Oni s djecom već imaju olakšic

Iz izračuna RBA analitičara jasno je da će porezno rasterećenje više osjetiti oni s većim plaćama. Također, mi smo dodatno ubacilli u izračun i djecu. Roditelji će na svojim plaćama osjetiti manje ovo rasterećenje jer već koriste olakšice za djecu.

RBA analitičari uzeli su primjer samca u Zagrebu gdje je dodatni prirez od 18 posto. Treba napomenuti da u ostalim gradovima i općinama, koji nemaju prirez ili ga imaju u manjim stopama, iznosi su nešto drugačiji, ali omjer je vrlo sličan u usporedbi s današnjim plaćama. Samac u Zagrebu koji ima 6000 kuna bruto plaće sad dobije 4573 kune na svoj račun svaki mjesec kad se odbiju doprinosi i porezi. Po novom bi dobio 4611 kuna ili 38 kuna više. Ako ima dijete, neće osjetiti porast plaće jer već uopće ne plaća porez na dohodak. Naime, s jednim djetetom je neoporezivo 5750 kuna, i to kad se odbiju doprinosi.

MANJI POREZ, VEĆA POTROŠNJA

S dvoje djece je već neoporezivo 8250 kuna. Tko u Zagrebu ima plaću od 9057 kuna bruto, na račun danas dobije 6326 kuna, što je otprilike prosječna hrvatska plaća. Od Nove godine bi to trebalo biti 270 kuna više, odnosno 6596 kuna, izračunali su iz RBA. Ako ima jedno dijete, taj rast plaće mu je manji i iznosi 168 kuna iz istog razloga kao i u prvom primjeru. Ako ima dvoje djece, plaća mu ostaje ista jer mu je već neoporezivo 8250 kuna. Tko ima plaću 15.000 kuna bruto, dobije danas mjesečno neto plaću od 9734 kune. S novim poreznim rasterećenjem dobivao bi 378 kuna više ili 10.112 kuna, pokazuje izračun RBA.

Ako ima jedno dijete, plaća bi trebala porasti 295 kuna, a s dvoje djece 177 kuna.

Treba napomenuti da ni jedan od ovih gore navedenih primjera ne plaća ni danas porez po onoj višoj stopi od 36 posto, nego “samo” po 24 posto.

Kao zadnji primjer, u RBA su zato uzeli one najveće plaće koje obuhvaća i druga stopa, od 36 posto.

Onaj tko ima bruto plaću od 43.000 kuna danas dobije na račun 25.734 kune neto. S novim poreznim stopama njima bi plaća narasla najviše, čak 1444 kune, jer bi primali na račun 27.178 kuna.

S brojem djece bi povišica bila nešto manja, ali još bi bila značajna.

Analitičari pozdravljaju ovo rasterećenje.

- Smanjenje izravnih poreza na rad (u ovom slučaju stope poreza na dohodak) izravno će utjecati i na povećanje raspoloživog dohotka kućanstava i smanjenje negativnih utjecaja krize. Uz pretpostavku da se ostali čimbenici ne mijenjaju, povećanje dohotka pojedinca omogućuje povećanje kupovne moći, što može dovesti do povećanja potrošnje te u konačnici rast prihoda od neizravnog oporezivanja, u prvom redu PDV-a, koji je i najizdašniji prihod državnog proračuna - kaže Zrinka Matijević Živković iz RBA.

RUPA U PRORAČUNU

Ministar Zdravko Marić nam je potvrdio da bi smanjenje poreznih stopa da dohodak trebalo biti prvo rasterećenje i da je plan da se počne primjenjivati od Nove godine, ali još rade kalkulacije i njegov utjecaj na lokalnu upravu čiji su prihod porez i prirez na dohodak. Inače, on ističe da 1,8 milijuna obveznika poreza na dohodak ne plaća porez zbog olakšica koje već postoje. Plaća ga oko milijun građana i na njih se odnosi ovo rasterećenje. - Želimo porezno rasterećenje rada koje bi u normalnim okolnostima trebalo dovesti do rasta plaća – poručio je Marić. Ipak, kao što je puno puta napomenuo, Vlada ne može natjerati poslodavce da zaista i povećaju plaće.

Ako zbog krize ili bilo kojih drugih razloga, nakon smanjenja poreznih stopa, poslodavci smanje bruto plaće, radnici neće osjetiti navedena povećanja. - Ja ću uvijek činiti sve što je u mojoj ingerenciji, jer nemamo mi tu neke mogućnosti prisile - rekao je Marić, koji očekuje i pomoć medija u stvaranju pritiska da se smanjenje poreza pretoči u povećanje neto plaća. Marić je potvrdio i da se u rasterećenje ide iako je proračun u debelom minusu.

Zbog korona krize u pola godine je od 6,5 do sedam milijardi kuna manje u proračunu. A minus raste zbog troškova za pomoć gospodarstvu. Ali ovo sniženje poreza ne “kači” državni proračun, nego samo lokalne.

“ISPUNIT ĆEMO SVA OBEĆANJA O RASTEREĆENJU KROZ MANDAT OVE VLADE”

Marić o obećanju rezanja PDV-a na hranu, ali i poreza na dobit