ZELITE NA PREGLED? DOĐITE ZA 654 DANA
Pacijenti su očajni: Bolesnog oca vodim po bolnici, a sad mu otkazuju zahvat Medicinske sestre: Na izmaku smo snaga, jedva pokrivamo smjenu Nedostaje nam liječnika u bolnicama
Toliko se na magnetsku rezonanciju abdomena čeka u KBC-u Zagreb
S koronom ili bez nje, liste naručenih pregleda po bolnicama u dvije godine smanjile su se za 265.905 narudžbi. Jedan od razloga je jedinstveni kalendar naručivanja, koji se primjenjuje od kraja 2019., a koji onemogućava da se prijavite za isti pregled u više naših bolnica po principu “gdje prije stignem”.
Ujedno se pacijente podsjeća na dane kad su naručeni, pa se uglavnom na vrijeme i otkazuju pregledi, što rasterećuje ovu listu. No daleko smo od idealne situacije kad je riječ o brzini dolaska na red za preglede, kontrole i operacije, a tu nam pandemija sigurno nije pomogla.
Naime, 865.080 ljudi koji čekaju na jedan od 100 pregleda i zahvata u svim hrvatskim bolnicama dočekat će svoj red u prosjeku za pet i pol mjeseci, a što bi narod kazao: “do tada tko živ, tko mrtav”. U sustavu zdravstva, prema stanju krajem 2017., imali smo više od 15.000 liječnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), do danas smo ih izgubili više od 1000.
VELIKI PROBLEM
Jednak, ako ne i veći problem Hrvatska muči s brojem medicinskih sestara. Uz takav deficit zdravstvenog osoblja i izbijanje pandemije, koja znači dodatno iscrpljivanje radne snage u bolnicama, provjerili smo kakvo je stanje na terenu. - Velik broj pacijenata nam se javlja da, otkad je korona, imaju problema s naručivanjem u bolnicama. Neki od njih ne mogu uopće doći do centralnog naručivanja, a drugima liječnici opće prakse javljaju da ih ne mogu naručiti jer im ne radi internet ili ne mogu više pristupiti sustavu. Ako je to uistinu ukinuto, onda je to velik problem - kaže nam predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje. Opisao je što za pacijente iz ruralnih područja znači nemogućnost centralnog naručivanja.
- Tad čovjek koji živi 50-ak kilometara od bolnice treba taj put prijeći samo da se naruči. A kada dođe do bolnice, čeka ga opet čekanje. Zbog toga smo više puta kontaktirali ministra Beroša, no nakon izbora više ne odgovara – kaže Drlje. Općeniti dojam pacijenata, nastavlja, jest da se teže dolazi do liječnika i do termina, odnosno da se općenito teže ostvaruju prava pacijenata otkad je stigla korona. - Ne znamo događa li se to zbog straha zdravstvenih djelatnika od Covid-19, pa se sve što se može prolongira. Uz to je problem ljudima doći do centralnog laboratorija jer ih pred bolnicom čeka nekoliko kontejnera koje prolaze prije negoli uopće dođu do šaltera da se prijave za vađenje krvi. Naš je prijedlog da ih sestre koje ih ionako dočekaju u prvom kontejneru odmah i upišu za pregled ili vađenje krvi te da se izbjegnu četiri reda i stvori jedan ili dva. Ujedno smo primijetili da liječnici opće medicine vrlo rijetko izdaju žurne uputnice, kojima teški bolesnici brže i jednostavnije dolaze na red i preglede – dodaje.
Pitali smo i na koje pretrage najdulje čekaju pacijenti te jesu li liste HZZO-a jednake praktičnom stanju kod pacijenata.
‘NE MOŽEMO SE ODMORITI’
- Evo, konkretno, pacijenti s ozbiljnim bolestima za MR su naručeni 2022. Dakle, za najmanje godinu i pol dana kaže. Na stranicama HZZO-a stoji da se, ovisno o kojoj bolnici je riječ, za MR abdomena čeka od 2 do 654 dana, a neke uopće nemaju termin. Inače ima 57 različitih pregleda magnetskom rezonancijom i 58 različitih CT pregleda te se za svaki razlikuju dani čekanja po bolnicama.
- Svjesni smo da ima nezadovoljnih pacijenata i radimo zaista sve što možemo da im pružimo potrebnu skrb. No i mi imamo problema, a to je trajan deficit medicinskih sestara. Teško nam jer broj sestara na papiru je jedno, a u praksi sasvim nešto drugo. Primjerice, na odjelu na kojem imamo 20 sestara njih šest je na dugotrajnim bolovanjima zbog teških bolesti ili rodiljskih dopusta. Kad se tome pridoda situacija s koronom, zbog koje svi moramo imati organizirane izolacije, kad iz postojećeg sustava morate izdvojiti barem četiri sestre za četiri smjene, koje se opet rotiraju, to dodatno otežava situaciju. Sad je i vrijeme godišnjih odmora, te smo izračunali da svaka od nas maksimalno može koristiti 12 dana. To vam nikako nije dovoljno za odmor nakon ovakvog tempa, a i kad se vratite, nema mjesta prilagodbi nego ste odmah u žrvnju i kao da na odmoru niste ni bili. Svi padamo s nogu – kaže nam diplomirana medicinska sestra Brankica Grgurić iz zagrebačkoga KB-a Sveti Duh. Samo bi ondje trebalo još najmanje 50 medicinskih sestara da uspiju zadovoljiti potrebe. - Sestre imaju previše prekovremenih sati i vlada
opće nezadovoljstvo uvjetima rada. Proces zapošljavanja medicinskih sestara je dugotrajan, od objave natječaja pa odobrenja države ili grada prođe nekoliko mjeseci. I kad na kraju dođu nove djelatnice, obično brzo odustanu zbog tempa i nezadovoljstva uvjetima rada i opet smo na početku. Evo, ovaj tjedan očekujemo nove kolegice i nadamo se da će nam ostati – kaže nam sestra Grgurić.
‘PAZIMO NA PACIJENTE’
Opisala je i kako rade u ovom vremenu opasne zaraze. - Dajemo sve od sebe da naši pacijenti dobiju potrebnu skrb, da svi unatoč koroni obave svoje preglede i pretrage. Kako bismo nadoknadili odgođene termine zbog korone, zadnjih mjesec dana radimo preglede i u popodnevnim satima te subotom. Ažuriramo podatke i vodimo brigu o tome tko nam je na prioritetnoj listi, tko treba hitan zahvat i pregled – dodaje medicinska sestra Grgurić. Opisala nam je i kako izgleda odlazak na pregled u bolnicu. - Pazimo da bolesnici dolaze 15 minuta prije termina na predtrijažu. Mjerimo im temperaturu i uzimamo podatke o tome jesu li nedavno bili u kontaktu s nekim tko je pozitivan na koronu, jesu li kamo putovali, kuda su se kretali i to na kraju ovjeravaju svojim potpisom. To se radi isključivo zbog podataka u slučaju da netko oboli od korone pa da lakše povezujemo kontakte jer to je jedan od načina da sačuvamo sebe i druge – pojasnila je sestra Grgurić.