PO VRUĆ INAMA SE ŠIRE ŽILE I PADA KRVNI TLAK
LJETO TEŠKO PADA MNOGIM LJUDIMA KOJI TADA OSJEĆAJU BOLOVE I NAPETOST U GLAVI NOGIM LJUDIMA KOJI TADA OSJEĆAJU BOLOVE I NAPETOST U GLAVI
Proljeće i jesen godišnja su doba s hirovitim vremenom, no zadnjih desetljeća ni ljeta ni zime nisu pošteđeni naglih i snažnih oscilacija u atmosferskim prilikama. Loša je to činjenica za one koji su posebno osjetljivi na promjene vremena – meteoropate.
Prvi pisani trag o utjecaju vremenskih prilika na ljudski organizam ostavio je grčki liječnik Hipokrat prije 2400 godina. U knjizi “O zraku, vodama i mjestima” upozorio je da tijekom naglih vremenskih promjena treba posebno paziti na bolesnike. Iako je još u 5. stoljeću pr. Kr. uočena poveznica između vremenskih prilika i zdravlja, donedavna je veći dio javnosti smatrao meteoropatiju umišljenom bolešću. Tek je u drugom dijelu 20. stoljeća znanost potvrdila da meteoropatija nije plod samoobmane, nego stvaran fiziološki fenomen i da vremenske prilike snažno utječu na organizam. Nedavna su istraživanja pokazala da je 30 posto stanovništva u umjerenom klimatskom pojasu osjetljivo na promjene vremena. Skoro svaki treći čovjek osjeća se slomljeno kad naglo zahladi, naglo zatopli, počne kišiti ili puhati vjetar. - Meteorološki faktori koji utječu na čovjeka su temperatura zraka, vlaga, brzina vjetra, atmosferski tlak, kiša i oluje s tipičnim učincima koje imaju na zrak - ionizacijom, elektricitetom i turbulencijom. Simptomi su naglašeniji ako je više faktora prisutno istovremeno - kaže dr. Angelico Brugnoli sa Zavoda za klimatološku medicinu pri Milanskom sveučilištu.
NASTUP I TRAJANJE SIMPTOMA
Obično oko 24 sata prije nastupa promjene vremena osjetljivi ljudi osjećaju neke simptome. Tegobe su najizraženije neposredno prije no što nastupi promjena vremena, a počinju se ublažavati kad je promjena dovršena. Ako nove vremenske prilike potraju, simptomi prolaze nakon dan ili dva i vraćaju se uoči iduće promjene. Najčešći su simptomi potištenost, bezvoljnost, razdražljivost, tjelesna slabost, problemi s tlakom, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, teško disanje, probavne smetnje i neobjašnjivi umor. Česte su i srčano-krvožilne smetnje kao što su lupanje srca i bol u prsima. Dva su glavna tipa meteoropatije. Primarna meteoropatija javlja se kod zdravih ljudi, koji trpe tegobe samo uoči i tijekom vremenskih promjena. Sekundarna meteoropatija pogađa ljude koji su otprije bolesni i kojima vremenske promjene pogoršavaju stanje. Među njima su oni koji pate od migrene, astme, alergije, osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, čira na želucu, žučnih i bubrežnih kamenaca. Mnogi oboljeli od migrene i bolesti zglobova kao što je reumatoidni artritis uspješnije prognoziraju nastup lošeg vremena nego iskusni meteorolozi. Liječnici potvrđuju da takvi pacijenti osjećaju bol dok se približava ciklona fronta niskog tlaka. - Atmosferski faktori, a ponajviše pad zračnog tlaka, vrlo su važni okidači kod mnogih bolesnika - tvrdi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu. Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje uslijed stezanja krvnih žila što uzrokuje povećanje otpora u krvožilnom sustavu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog tlaka. Suprotno, za vrijeme vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog tlaka što posebno smeta meteoropatima.
REUMA I ARTRITIS
Poznato je da reumatičari predosjećaju nevrijeme danima unaprijed po bolovima u bolesnim zglobovima i kostima. Takvi bolovi zahvaćaju i ožiljke po tijelu, a vezani su uz zračni tlak. Pogoršanje reumatskih bolova prije ciklone i pada atmosferskog tlaka uzrokovano je širenjem sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje tlak na mišiće i živce, što za posljedicu ima bolove. Nedavno je istraživanje potvrdilo da nagle promjene u temperaturi i tlaku zraka uzrokuju nalete glavobolja i migrena. Istraživanje objavljeno u reviji Neurology obuhvatilo je 7054 pacijenta koji su u Bostonu liječeni od migrene tijekom sedam godina. Istraživači su provjerili kakvi su atmosferski uvjeti vladali jedan do tri dana prije no što su pacijenti primljeni u bolnicu. Sniženje zračnog tlaka dva do tri dana prije posjete bolnici povećavalo je rizik od migrene. I porast temperature povećava vjerojatnost od migrene po stopi od 7,5 posto za svakih pet dodatnih Celzijevih stupnjeva. Ciklona i prateći pad atmosferskog tlaka uzrokuje i druge poremećaje u organizmu.