JUNAD TEŠ JE ONA IZ
NEMA IZVOZA Udruga Baby Beef meso je prodavala u Italiju i Libanon. Sad je taj izvoz stao, a na domaćem tržištu slabo prodaju
Svake godine smo u Italiju izvozili oko 40.000 grla, toliko i u Libanon, a ostatak smo prodavali na domaćem tržištu, rekao nam je Darko Celovec, predsjednik udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef.
Članovi udruge godišnje uzgoje 120.000 junadi. - Korona je uništila sezonu i Libanon je bankrotirao pa je to vrlo značajno tržište za nas ‘mrtvo’. Uspjeli smo im prodati možda 10.000 grla. Cijena kilograma žive vage pala je sa 16 ili 17 na 13 ili 14 kuna pa po grlu gubimo između 1000 i 2000 kuna - kaže Celovec.
JEDNOGODIŠNJI CIKLUS
Pojašnjava kako je tov junadi ciklus od godine dana i stoga se proizvodnja tovne junadi za tržište planira za turističku sezonu. Zato je većina junadi, oko 80 posto, spremna za prodaju od lipnja do kraja godine.
- Pravo rješenje je prevenirati, a ne liječiti, jer interventne mjere koje najavljuje naša Vlada su zakasnjele. Primjer su Španjolci, Francuzi i naši prvi susjedi Slovenci, gdje su promptno reagirali i za svako prodano grlo proizvođačima dali po 100 eura. Tako će oni ‘pregrmjeti’ ovu sezonu jer su se okrenuli izvozu po puno nižim cijenama s kojima mi ne možemo biti konkurentni - zabrinut je Celovec. Slovenska junetina je zbog subvencija imala nižu cijenu i zato se prodaje i kod nas, dodaje. Našim uzgajivačima ostala je junad koju mogu prodati samo po nižoj cijeni i imati gubitke. Celovec se boji jeseni, kad bi udruga mogla imati još veći višak junadi. Nadaju se da će dio ipak otkupiti Italija, ali to je nedovoljno da se otkupe sve količine junadi koje će biti u stajama.
- Nema vremena za čekanje i Vlada treba zaštititi domaće proizvođače. Trebaju hitno nešto poduzeti kako bi prevenirali viškove, jer kad nastanu, teže ih se riješiti - upozorava Celovec.
Dodaje da je Hrvatska poznata i po još jednom kuriozitetu, jer proizvodi žitarice, pšenicu i kukuruz u većim količinama nego što su domaće potrebe. No unatoč tome, Celovec smatra da cijene pšenice i kukuruza neće pasti, a to bi bio spas za domaće farmere. Naši prekojadranski susjedi gotovo ne proizvode žitarice jer su im neisplative.
ODRŽIVA PROIZVODNJA
To je, kako nam tvrde naši sugovornici, zatvoreni krug iz kojeg se ne može izaći, jer su potrebne radikalne i dugoročno stabilne mjere kakve imaju druge zemlje članice EU. Branko Bobetić iz Croatiastočara govori kako cijena junećih polovica u Hrvatskoj zaostaje za četiri do pet posto u odnosu na europski prosjek, što je jedan od razloga da se domaći proizvođači teško mogu uklopiti u izvozno orijentiranu proizvodnju. - Možda je najveći problem što u nas nema dovoljno teladi. Svega jedna četvrtina je iz domaćih staja, dok se tri četvrtine teladi potrebnih za uzgoj junadi uvozi - pojašnjava Bobetić. Dodaje da je jučer o problemima u stočarstvu i proizvodnji mlijeka govorio u Ministarstvu poljoprivrede. - Strategija održivoga gospodarstva trebala bi dati odgovor na to kako će naša poljoprivreda izgledati za deset godina - zaključuje Bobetić.