VIRUS DOSAD NIJE NAPAO I DRUGI PUT
BROJNA PITANJA
Dosad nemamo ni jedan zabilježeni slučaj reinfekcije korona virusom, odgovaraju nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zanimalo nas je jesu li njihovi epidemiolozi dosad zabilježili ijedan slučaj da je netko prebolio korona virus, ali se onda nakon određenog vremena ponovno zarazio. Nije, odgovara voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.
BLAŽA BOLEST, MANJI IMUNITET
Prvi zaraženi u Hrvatskoj detektiran je 25. veljače, što znači prije točno pet mjeseci. Iako su svjetska znanstvena istraživanja dosad potvrdila da antitijela protiv korona virusa kod ljudi koji su ga preboljeli značajno opadaju već nakon dva mjeseca, nema relevantnog istraživanja koje potvrđuje da je netko u svijetu obolio opet. Bilo je sporadičnih sumnjivih slučajeva, ali se pokazalo da je riječ o “starom” virusu, zaostalom u tijelu, a ne o ponovnoj infekciji. Najnovija istraživanja objavljena u znanstvenim časopisima pokazala su da, osam tjedana od infekcije, čak 40 posto onih koji nisu imali simptome više nisu imali ni mjerljiva antitijela za imunitet. Isto se dogodilo i kod 13 posto onih koji su u bolesti imali simptome. Drugim riječima, što su simptomi blaži ili ih uopće nema, bolje smo prošli, ali smo izgradili i manji imunitet.
- Prema svim dosadašnjim pokazateljima, oni koji su preboljeli korona virus neko određeno vrijeme imaju antitijela, no ne zna se koliko ih dugo poslije ona štite. Ali se zna i da antitijela prije nestaju kod asimptomatskih oboljelih, nego kod onih koji su imali simptome. Nagađa se da to ima veze s količinom virusa u tijelu - kaže Miroslav Venus, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije.
SPAS U CJEPIVU, A NE U IMUNITETU
Znanstvenici kažu da virus još nije dovoljno dugo s nama da bismo otkrili koliko imunitet nakon preboljene bolesti može trajati. Pokusi na ljudima, naravno, nisu dopušteni, a eksperimenti na majmunima, zaraženima namjerno tri tjedna nakon prve bolesti, pokazali su da tako brzo poslije nisu razvili simptome. Čini se da značajnu ulogu u budućoj obrani imaju i naše bijele krvne T-stanice, čija je uloga u tijelu uništavati one stanice koje je napao virus ili bakterija. Istraživanja su pokazala da se T-stanice aktivirane protiv obične prehlade u nekim slučajevima bore i protiv COVID-19. Antitijela brzo nakon bolesti, dakle, opadaju i ovise o jačini simptoma, ali i naš imunološki sustav sam po sebi stvara jaču ili slabiju obranu. Antitijela nastala nakon bolesti samo su dio našeg obrambenog mehanizma, kaže znanost, i zasad vjeruje da bi odgovor tijela na ponovljenu eventualnu zarazu COVID-19 bio slab. No o imunitetu na virus zasad se još premalo zna. Puno prije će nas, čini se, zaštititi cjepivo nego imunitet.