Povratak u školu?
ZBOG ONLINE ŠKOLE DJECA ĆE IMATI RUPE U ZNANJU I BITI ANKSIOZNA
Ništa što odaberem ne čini se ispravnim. Škola se ne čini ispravnom. Obrazovanje kod kuće se ne čini ispravnim. Hibridno obrazovanje se ne čini ispravnim. Odgađanje škole se ne čini ispravnim. Polazak u školu na vrijeme ne čini se ispravnim. Provjeravanje temperature ne čini se ispravnim. To što moje dijete nosi masku u školi ne čini se ispravnim. Imati mogućnost biranja između zdravlja moje djece i njihova obrazovanja ne čini se ispravnim.
Riječi su to američke blogerice Nikki Penington, koje su podijelile tisuće na društvenim mrežama, kao i brojni domaći i strani mediji. Naime, baš ove riječi opisuju nelagodu koju osjećaju gotovo svi roditelji pri pomisli na sve bližu novu školsku godinu. Novi ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ističe kako želi svu djecu u školi na jesen jer istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu među učenicima upozoravaju na goleme posljedice koje će ostaviti online škola ako potraje dulje. A sve se čini kako nas očekuje još jedna zima u karanteni, pa tako i u školi na daljinu. S druge strane, posljedice novog vala epidemije mogle bi biti tisuće zaraženih upravo među učenicima i nastavnicima. Organizacija nastave s obzirom na epidemiju korone trenutačno je najveće pitanje u obrazovanju, ne samo u Hrvatskoj, nego i globalno. Stoga smo analizirali modele o kojima raspravljaju i isprobavaju ih obrazovni stručnjaci, liječnici i političari diljem svijeta.
- Djeca najbolje uče kad su fizički prisutna u razredu. No u školi dobivaju mnogo više od samog obrazovanja. U školskom sustavu uče društvene i emocionalne vještine i ponašanja, dobivaju uravnotežene obroke, bave se tjelovježbom, imaju osiguranu psihološku i zdravstvenu zaštitu - upozorili su američki pedijatri i stručnjaci okupljeni u nacionalnim institucijama.
UČIONICE NA OTVORENOM
No u samom SAD-u traje velika bitka oko otvaranja škola. Predsjednik Donald Trump, unatoč tome što epidemija divlja u toj zemlji, inzistira na otvaranju škola u kolovozu, kad u SAD-u počinje nova školska godina. No nema plana i ulaganja u organizaciju nastave ili zaštitu učenika i nastavnika, zbog čega svaki peti nastavnik u SAD-u najavljuje odlazak iz struke. U mnogim zemljama, pak, već mjesecima isprobavaju modele za održavanje fizičke distance pa najmlađi u Kini u razredima nose šeširiće s nastavcima zbog kojih se ne mogu približavati drugima ili krila. U Njemačkoj su proljetos u škole vratili učenike viših razreda, oni su na nastavi morali nositi maske, no to nije bilo najbolje rješenje. U državama od Finske do Kanade i Danske u proljetnom otvaranju škola na razne su načine djecu dijelili u manje skupine - osmogodišnjaci su se smjeli igrati u kredom iscrtanim krugovima, a školske klupe odvojene su plastičnim pregradama. Posebno je usvojena strategija koju su koristili još početkom 20. stoljeća, učionice na otvorenom. To su, kopirajući njemačke kolege, primijenile američke škole nakon epidemije tuberkuloze i pokazalo se uspješnim. To će sigurno i dalje biti jedna od glavnih metoda. No svima je dosad jasno fizička distanca i pokrivanje maskama za djecu praktički su neizvedivi. Model s manjim brojem djece u učionicama izvediv je ako za to škole imaju dovoljno prostora, ali i nastavnika te učitelja koji će preuzeti nove razrede.
KAKO ĆE SE RAZDVAJATI
No to je u mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj, teško ostvariv plan. Primjerice, u Zagrebu, gdje je desetak škola u potresu uništeno do te mjere da su neiskoristive, u jednoj od gimnazija u jednoj smjeni trebalo bi se naći čak 2000 osoba. Ipak, istraživanja iz Švedske, koja je među tek nekoliko zemalja koje uopće nisu zatvarale škole, pokazuju kako je od veljače do lipnja među školskom djecom bilo tek 0,05 posto zaraženih. Teških slučajeva nije bilo.
PREDUGO PRED EKRANOM
No svi se pripremaju i za tzv. “mješoviti model nastave”. To podrazumijeva mlađu djecu u vrtićima i školama, u manjim skupinama, a učenici viših razreda u školu bi dolazili jedan tjedan, a drugi radili od kuće. No istraživanja pokazuju kako su djeca opterećena prevelikom količinom zadataka, da novo gradivo nastavnici s njima ne odrađuju kako treba, pred ekranima provode cijele dane. Također, dosadašnje iskustvo u kojem su roditelji podnijeli nevjerojatan teret je neprihvatljivo.
- Škola je užasno bitna u intelektualnom i emocionalnom razvoju djece. Kad djeci oduzmete cijeli taj spektar emocija, vežete ih uz ekrane na godinu dana, djeca će taj negativni set osjećaja vezati za obrazovanje. Ako se sad ne pobrinemo za mentalno zdravlje djece, imat ćemo epidemiju psihičkih poremećaja za pet do deset godina - upozorila je psihologinja Ivana Kekin u emisiji “TNT” na N1. Svjesni su toga i drugi stručnjaci. No šo će prevagnuti u odluci, znat ćemo tek u rujnu.