OJU UVOZIMO E KONTROLIRATI
NEDOVOLJNO SIGURNO Proizvođači se žale da uvozimo hranu sumnjive kvalitete i pitaju zašto se provjerava samo ponekad, dok na kontrolu ide svaki uvezeni auto
pacitete, no radimo na podizanju novih farmi, opremanju i digitalizaciji rekao je Barač.
JABUKE IZ HLADNJAČE
No upitali su ga kako možemo dizati farme ako se u trgovačkim centrima može kupiti kilogram vratine iz Nizozemske za 14 kuna.
- To je problem slabe organizacije našeg tržišta, što je dobro uređeno u drugim zemljama
POSTO
EU. Mi nemamo sektorske organizacije koje bi pregovarale s klaonicama, mesoprerađivačima i trgovačkim lancima. Iako cijene mesa osciliraju, u Njemačkoj su proizvođači zaštićeni dobrim ugovorima - rekao je Barač, a na upit uvozimo li mi njihove viškove po dampinškim cijenama, rekao je da djelomično, a da cijena u trgovačkom lancu nije dampinška, nego akcijska. Dodao je da se to ne smatra uvozom jer je unutar EU i da to ne mogu zabraniti.
Iako bi naše poljoprivrednike trebao štititi zakon o dampinškom cijenama, to u
praksi baš nije tako. Inspektori su izrekli kazne, no sud još nikome nije naredio da je mora platiti. A ako je i plati, vjerojatno će biti manja od zarade. Poljoprivrednike bi trebao štititi i Zakon o javnoj nabavi u kojemu piše da škole i vrtići moraju nabavljati hranu od lokalnih proizvođača, gdje je kraći lanac opskrbe, pa time i svježija hrana. Na to je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, rekao da to u praksi ne funkcionira i da je Grad Zagreb prije godinu,
POSTO dvije u jeku berbe domaćih jabuka za vrtiće kupio jabuke iz Španjolske. Proizvođači kažu da toga ima samo kod nas i da to druge članice EU ne dopuštaju, a čak ne smiju uzeti ni iz druge regije unutar zemlje ako imaju svoje.
UVOZIMO STARO MESO
Problem su i kontrole. - Trebalo bi kontrolirati svaki šleper hrane koji stiže u Hrvatsku. Zašto to ne mogu ako se može svaki auto koji se uvozi? Mogli su propisati kakve standarde moraju zadovoljiti auti i traktori, a zašto to ne mogu za hranu - pita Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Dodao je da je problem i u nedovoljnom označavanju.
- Prodaje se nešto što je označeno kao mlijeko, a rade ga iz ugušćenog mlijeka kojemu dodaju vodu kako bi dobili željenu količinu mliječne masti. Ako je dodano i samo pet posto vode, to više nije mlijeko, nego pripravak od mlijeka. No to nigdje ne piše - rekao je Brlošić te dodao da treba promijeniti i propise o mesu. - U Njemačkoj zamrznuta svinjetina starija od šest mjeseci nije za ljudsku upotrebu i kad bi je trebali baciti, dovezu je k nama, gdje se smije prodavati. Netko dobro na tome zarađuje i uništava našu proizvodnju - kaže Mato
Brlošić.