TORIMA U DUBROVNIKU I KARLOVCU ČAK 70 POSTO A SAD, RAVNO DO DNA...

UDAR KRIZE BDP je i u jeku sezone pao 10 posto, ali to je iza nas. S novim zatvaranjem očekuje se da će nam do kraja godine biti gore nego što je Vlada vjerovala prije mjesec dana

Vlada je ove godine planirala završiti godinu s padom BDP-a od osam posto, ali s novim zatvaranjem u predblagdansko vrijeme sve je manje šanse da se te optimistične prognoze ostvare.

A to znači da će biti još manje novca u proračunu, manje rada, manje plaća (barem za privatni sektor, javni je osigurao božićnicu i povišicu sljedeće godine). Državni zavod za statistiku je jučer objavio podatak da smo u tri ljetna mjeseca pali ravno deset posto u odnosu na ista tri mjeseca prošle godine. Sezona je bila nešto bolja od očekivane proljetos, kad smo pali 15,4 posto od ožujka do kraja lipnja, ali ipak je bila narušena odlaskom turista u kolovozu nakon početka rasta novozaraženih u cijeloj Europi. Ipak, Vlada je početkom mjeseca, obećavajući da neće biti novog lockdowna, poručila da će pad biti manji od očekivanog do kraja godine. Da oporavak kreće sljedeće godine s rastom od pet posto i da ćemo već početkom 2023. doseći razinu pretkrizne 2019. godine. Sad je to upitno.

- S obzirom na nove mjere ograničavanja rada gospodarskih subjekata, pad u četvrtom tromjesečju će vrlo vjerojatno biti još izraženiji u odnosu na pad zabilježen u trećem tromjesečju te bi konačna brojka pada realnog BDP-a za 2020. mogla biti bliže 10 posto - istaknuli su iz Hrvatske udruge poslodavaca.

I ekonomistica Vedrana Pribičević je jasna. Stanje se pogoršava i oporavak će vjerojatno trajati dulje.

- Ide predblagdansko vrijeme, a s ovim zatvaranjem neće moći biti potrošnje kako bi se ostvarila predviđanja da ćemo ovu godinu završiti s padom od tek osam posto. I kad cjepivo dođe, imat ćemo logistički problem s distribucijom, ali i pridobivanjem ljudi da se cijepe - kaže Pribičević. Pad od deset posto je drugi najveći pad od 1995. godine. No ono što posebno zabrinjava je da smo zasad najgori od svih zemalja EU koje su dostavile podatke za tri ljetna mjeseca. Velika ovisnost o turizmu pokazuje ranjivost ekonomije. Ipak, dobro je da su tijekom ljeta počele rasti investicije. Inače, iako su pali osobna potrošnja građana i izvoz, da država nije trošila više nego ranije pad BDP-a bi bio i veći. Ali državna potrošnja ne može ići unedogled ako je nema tko financirati iz gospodarstva. Možemo je pokrivati zaduživanjem, ali to stvara problem kasnije, a veliki minus u proračunu nas udaljava od eura 2023. godine.

Jučer smo imali oko 156 tisuća nezaposlenih, što je oko 12.000 više nego prije proljetnog lockdowna. Vlada je uspjela zadržati radnike i zaposlenost s mjerama pomoći na koje troši osam milijardi kuna. No u devet mjeseci borbe s krizom i COVID-om i gospodarstvo se iscrpilo. Vlada još nije predstavila nove mjere za zimu koja će očito biti više nego teška i u gospodarskom i zdravstvenom dijelu. Analitičari Raiffeisen banke ističu i da je Hrvatska u tri ljetna mjeseca pala najviše od zemalja u okruženju. Oni očekuju da će u konačnici pad biti 9,4 posto i uz nove mjere zatvaranja. - Ostajemo pri svojoj procjeni da će nam pad biti osam posto. Ovo je očekivano - tvrdi Zdravko Marić.