OSTAT ĆEMO BEZ MEDA?
PČELARI UPOZORAVAJU Pčele u Hrvatskoj sve više ugibaju, sve je manje košnica pa proizvodnja meda svake godine sve više pada...
Zadnje tri ili četiri godine Hrvatska bilježi stalni pad proizvodnje meda. Najlošija je bila prošla godina. Rekli su nam to pčelari iz Slavonije.
- Sprema li se u Hrvatskoj nestašica meda još je prerano govoriti, ali podaci zovu na uzbunu. Pčele sve više ugibaju. Nadamo se da će ova godina biti nešto bolja, jer ako se ostvari prošla, onda je to stvarno katastrofa. Ima kolega kojima je uginulo i više od 50 posto pčela, a glavni razlog po meni je nametnik varoa koja desetkuje pčelinjake. Prošle godine većina nas je tretirala pčelinjake protiv varoe i više od potrebnog, no ipak su košnice ostale prazne. Mnogima nije jasno gdje su nestale pčele. Imam pčele na pet lokacija. U pčelinjacima koji su mi u brdu na 400 metara nadmorske visine bilo je meda, jer bagrem se nije smrznuo, dok u pčelinjacima u nizini nije bilo dovoljno meda ni za njih same - kaže Antun Lukičević, iskusni pčelar iz Sibinja kraj Slavonskog Broda. Slično razmišlja i njegov kolega iz Požege.
VELIKE KLIMATSKE PROMJENE
- Po meni, glavni razlog su velike klimatske promjene koje osjećamo mi ljudi, ali pčele puno više od nas. Prošle godine imao sam oko 50 posto manje meda nego godinu ranije. Računao sam da će ga od proljeća pa sve do ljeta biti oko devet tona, ali nije ga bilo više od četiri tone. Nešto je bilo proljetnog voćnog meda, uljana repica iz meni nepoznatog razloga uopće nije medila, bagrem je obećavao, a onda je uslijedio mraz i sve je otišlo u propast. Suncokret koji je trebao mediti dva tjedna medio je svega dva dana. Kad je počeo mediti, naglo se podigla temperatura koja je otišla i do 35 stupnjeva i on je jednostavno pregorio, zasušio je. Što se tiče bolesti kod pčela, osim sporadičnog trovanja, kojeg je bilo, bilo je slučajeva i nestanka matica, što je nekim pčelarima donijelo nove probleme. Tako nam već prolazi nekoliko godina, bojim se da će samo oni najuporniji opstati tako da bismo mogli imati još manje domaćeg pravog meda - rekao je Milan Božić iz Nurkovca kraj Požege, iskusni pčelar kojemu je med glavni izvor prihoda za život. Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, Hrvatska ima više od 8000 pčelara i više od 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi dva kilograma, prema podacima iz nacionalnog programa. No to je mali dio uspoređujući s nekim drugim državama EU, a Hrvatsku prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena.
GODIŠNJA PROIZVODNJA
Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a ruralna područja, osim toga, stalno prati trend iseljavanja. Na temelju ankete koju je proveo Hrvatski pčelarski savez, ukupna proizvodnja u 2017. godini procjenjuje se na 8128 tona, dok je proizvodnja tijekom 2018. godine bila 7440 tona meda, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.