PRESUDNO JE KAKO ĆEMO TROŠITI NOVAC IZ EU...

Hrvatskoj je odobren, kaže Vlada, silan novac iz EU. Naša će zemlja u idućih 10 godina dobiti 24,5 milijardi eura, odnosno 183 milijarde kuna. Tome treba pridodati još 5,4 milijarde eura koje Hrvatska nije potrošila iz plana 2014.-2020. “Samo iz izvora EU imat ćemo 30 milijardi eura koje ćemo uložiti u hrvatsko gospodarstvo ili javne projekte”, rekao je premijer Plenković. Preciznije, 54 posto će ići u gospodarstvo, 10 u pravosuđe, 15 u obrazovanje i znanost, četiri posto za tržište rada, pet posto za zdravstvo, a 12 će se utrošiti na obnovu zgrada od potresa. Na prvi pogled, to zvuči obećavajuće. Ali kako ćemo utrošiti taj novac? Deset posto sredstava ide za pravosuđe. To će biti u redu ako pravosuđe dođe u ruke sudaca poput upravo izabranog šefa Visokog kazenog suda Željka Horvatovića. Ali sucima koji su na Mamićevu platnom spisku ni milijarde ne bi bile dovoljne. Pet posto će se utrošiti na zdravstvo. Bilo bi sjajno da se novac koji se izdvaja za veledrogerije prebaci na proračun. Tad bi deficit bio veći, ali bi računi bili čisti i plaćani na vrijeme. Ovako se čuva deficit, kako bi Hrvatska što prije ušla u euro, i imala bolji kreditni rejting, ali s takvim “kreativnim računovodstvom” svakih šest mjeseci veledrogerije zaprijete obustavom isporuke lijekova. Isplati li se to? Tu bi moglo biti i mrtvih. Tko će biti kriv za njih? Isplati li se krivotvorenje podataka vezanih za deficit? Ne isplati li se više priznati realnost, a onda krenuti u popravljanje zatečenog stanja? Ovaj etatistički sustav, ovo etatističko gospodarstvo, dominantno parazitske strukture, svrha je samo sebi i treba ga razgraditi. Koliki dio dodijeljenog novca će otići na proizvodnju? “54 posto za gospodarstvo” ne zvuči loše. No stručnjaci s kojima smo razgovarali pitaju se hoće li država te novce ulupati u javne investicije (ceste, građevine, škole itd.) ili u proizvodnju i poljoprivredu? Digitalizacija? Digitalizirati se mogu i mljekare - ali gdje su krave? Većina novca ulupana u javni sektor i neproizvodne investicije kratokoročno će dići BDP (autocesta ga je godišnje dizala za nekoliko postotnih bodova, ali samo dok je građena). A onda? Obnova zgrada od potresa zvuči dobro. Ali i taj novac mora biti utrošen čisto. Nadamo se da će digitalizacija značiti da će svi detalji poslova biti na internetu i da se neće dogovarati po tradicionalnim formulama: “Reci, kaj bi ti štel biti” i “Imal mene tute”. Nije, dakle, presudno koliko ćemo novca dobiti, nego kako ćemo ga trošiti. Inače će sve odobrene milijarde biti samo olakšavanje agonije.