Tuna je riba kojoj se svi klanjaju...
RIBLJI SVIJET ‘Divlja’ tuna okusno je neusporediva s onom uzgojenom. U našim uzgajalištima hrane je haringama, a ne više srdelama i inćunima
Oduvijek je u Hrvata tuna bila na posebnoj cijeni. Te velike ribe, čiji primjerci nerijetko narastu i do tri stotine kila, nekad su se lovile na zapas.
Cijelo bi jato uplivalo u kakvu uvalu, pa bi onda ribari brže-bolje razapeli mrežu od jednog do drugog rta te je povlačili prema pličini, gdje su je onda vadili kukama. Impresivan prizor tog završnog dijela lova ovjekovječen je u Babajinu filmu “Izgubljeni zavičaj”.
GENERACIJSKO PAMĆENJE
Na Hrvatskom primorju i kvarnerskim otocima na više su mjesta bile postavljene tunere, osmatračnice na kojima je uvijek netko bio “dežuran” u promatranju uvale. Kao turistička atrakcija, u Bakarcu, istočnom kraku velikog Bakarskog zaljeva, bilo ih je prije dvadesetak godina podignuto nekoliko kao podsjetnik na to davno ribarsko doba. No tune u zaljeve već odavno rijetko zalaze. Ribari tvrde da ribe imaju neko generacijsko pamćenje i da, kad su ih iz godine u godinu lovili, one su jednostavno upamtile da su zaljevi opasna mjesta.
Sad se jata love daleko od obale, a vrlo je popularan “big game fishing” s ribarskim štapom.
Kako je ribe sve manje u moru, tako je i lov na tune ograničen i postoje striktne kvote o mogućem ulovu, koje se propisuju za svaku godinu. U nas samo desetak ribara ima koncesiju za ulov tune štapom i oni smiju uloviti između 6 i 10 tona, dakle ukupno najviše stotinjak tona tune. Na ribarnicama dozvolu za prodaju ove “divlje” tune ima vrlo malo trgovaca ribom. Recimo, na zagrebačkom Dolcu možete je kupiti samo na jednom štandu. Svaka tuna ima bar kod i certifikat i točno se zna tko ju je, gdje i kad ulovio. No zato cvjeta biznis s uzgajanim tunama u “kavezima”. Tek nekoliko kila teška, lovi se u vodama između Afrike i Malte, pa se živa tegli remorkerima u posebnim bazenima do jadranskih uzgajališta. Tu se dohranjuje, pa kad postigne kilažu od 30 do 100 kila, uglavnom se izvozi jer za naše tržište ima previsoku cijenu, koja u zadnje vrijeme dostiže i 130 kuna.
NAŠI ‘ISELJENI’ RIBARI
Ta se tuna hrani haringom iz sjevernih mora, od koje brzo dobiva na težini, iako je u počecima “tovljena” srdelom i inćunom, no njihova je cijena jako porasla. Pioniri uzgoja tune u nas su Kaljani, i to oni koji su slavu stekli kao najbolji lovci na tune na Pacifiku, dakle naši “iseljeni” ribari. Oni su uložili kapital u prva “tovilišta tuna”, koja su danas dio japanskih ribljih koncerna.
STOTINU KILA