NARUČILI SMO 900.00O DOZA. STOPIRALI SU IH
Samo do siječnja na cjepiva nam je otišlo 420 milijuna kuna, rekao je tad ministar zdravstva Vili Beroš. Noviji podatak od njega, nažalost, nismo uspjeli dobiti. Plaća se postupno, kako cjepiva stižu, samo nam je kratko odgovorio.
S jučerašnjim danom u Hrvatsku je ušlo 822.700 doza cjepiva, odgovorila nam je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Iako je u startu Hrvatska najviše naručila AstraZencina cjepiva, dosad nam je došlo najviše Pfizera, 409.500 doza, zatim AstraZenece, 287.200, te najmanje Moderne, 126.000 doza. A zaključno s 12. travnja utrošeno je 595.369 doza, pri čemu je prvom dozom cijepljeno malo više od 370.000 ljudi, a drugom njih oko 111.000. To znači da je na “lageru” više od 227.000 doza cjepiva. Od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dosad nismo dobili podatak koliko je kojeg cjepiva potrošeno, odnosno kojeg najviše stoji. Za Zagrebački velesajam, na kojem je organizirano masovno cijepljenje, predviđeno je bilo oko 30.000 doza AstraZenece, a u prvom je tjednu potrošeno oko 7000 doza. Ljudi se cijepljenju sad odazivaju u malo većem broju, poziva se i mlađe da prime cjepivo starijih koji su ga odbili iz nekog razloga.
Prema ranijim informacijama, EU je zajednički kupovala AstraZenecino
cjepivo za četiri dolara, Pfizerovo po 20, Modernino za 37 dolara, a Johnson&Johnsonovo će koštati oko deset dolara. Hrvatska je u prvoj rundi naručila najviše AstraZenece, čak 2,7 milijuna doza, Pfizera milijun, koliko i Moderne, a Johnson&Johnson cjepiva oko 900.000 doza, i ono je zasad jedino u EU koje će ići u samo jednoj dozi. AstraZenecino cjepivo u javnosti je “nastradalo”, zbog pojave krvnih ugrušaka, moguće povezanih s cjepivom, što se sad, međutim, počelo događati i s Johnsonovim cjepivom. U SAD-u je šest žena u dobi između 18 i 48 godina nakon cijepljenja Johnsonom razvilo rijedak poremećaj koji uključuje krvne ugruške, objavio je New York Times. I dok zapadne države EU u određenom broju ograničavaju cijepljenje AstraZenecom na starije, nekadašnji “istočni blok” nastavlja cijepljenje svih predviđenih dobnih skupina. U međuvremenu je Johnson & Johnson odgodio uvođenje cjepiva u Europu, koje nam je trebalo stići za par dana. Epidemiologinja HZJZ-a Diana Mayer sinoć je za RTL rekla da danas stiže sedam tisuća doza Johnsona i da za sada cijepljenje tim cjepivom nije odgođeno. AstraZenecino cjepivo bilo je najjeftinije i najviše ga je, barem u slučaju Hrvatske, i naručeno. Pristižu i njegove nove količine, no od ministra Vilija Beroša nismo dobili jasan odgovor što ako i mlađi građani u većem broju budu odbijali AstraZenecino cjepivo. S druge strane, neki proizvođači cjepiva već najavljuju poskupljenja nakon što pandemija utihne. Neminovno će virus ostati među nama, ali ako se procijepi dovoljno stanovništva, živjet će među ljudima kao što živi i gripa. Bit će i smrtnih slučajeva, no u mnogo manjem broju, epidemiološki “podnošljivom”.
No
izvjesno je da ćemo se morati redovito cijepiti, pri čemu još nije poznato koliko imunitet nakon cijepljenja traje - godinu, dvije ili možda i dulje. Proizvođači kažu da su sadašnje cijene cjepiva dogovorene u izvanrednim uvjetima, pa će ubuduće morati biti više. Bugarski premijer Bojko Borisov otkrio je kako Europska komisija sad potpisuje ugovore s
Pfizerom prema kojima bi njihovo cjepivo poskupjelo na 19,5 eura. U startu je koštalo 12, a zatim 15 eura. Riječ je o cijeni koja bi vrijedila 2022. odnosno 2023. godine. EU već dogovara nove zalihe od 1,8 milijardi doza. Osim na cjepiva, Hrvatska je dosad potrošila 1,6 milijardi kuna na testiranja, bolovanja zaraženih i samoizolacije građana. Ukupno, više od 2 milijarde kuna.