ALIMA IZ RIJEKE MATICE, KOJE SU NAPRAVILI JOŠ U AUSTRO-UGARSKOJ rgorca stižu - pazite jerite bar kod i logo

- dočekuje nas Mate Erceg u mjestu Orah, srcu vrgoračkih jagoda, koji sa susjedom Matom Vujčićem u plastenicima bere prve jagode.

ŠEST TONA BOBICA IZ ISTOGA KRAJA

U vrgoračkom kraju milijun je sadnica, ako je godina dobra ili barem osrednja, ubrat će se i 600 tona. Polje Rastok, koje je obgrlilo mjesto Orah, jedno je od tri polja u ovom kraju. Tu su još polja Jezero i Bunina, gdje su i Kokorići,

u kojima je poplava baš na jagodama napravila veliku štetu. Orah, na samoj granici s BiH, posebno je zanimljiv.

- Naša rijeka Matica kanalima za navodnjavanje sagrađenim još u doba Austro-Ugarske natapa naše jagode. I kad krenu jesenske i zimske kiše, cijeli kraj poplavi samo ne ovaj ‘otok’ na kojem plastenici s jagodama ostaju na suhom. Znala je i priroda što radi i nagradila nas za naš trud - smije se Mate Vujčić, koji je odrastao u jagodama.

Sadili ih djed, otac i sad on. I, kaže, nije mu teško.

U JAGODAMA SVE JE RUČNI RAD

- Ma ja vam s njima znam pričati, tu sam i u rano jutro i u kasnu večer. Uvijek ima posla u plasteniku, bila kiša, vjetar ili sunčano. Ovo vam je doslovno ručni proizvod. Sadimo ih ručno, čistimo listove, čupamo travu, beremo... Svaki ovaj crveni plod prođe preko naših ruku - govori Mate Vujčić dok ponosno pokazuje prve rumene plodove. Uskoro će im trebati i pomoć sezonaca, kojima je dnevnica 250 kn za berbu jagoda. I imat će što brati jer loše vrijeme i mraz, koji je u travnju oborio temperature, nije prouzročio velike štete na nasadima jagoda. Tek mali dio, koji je bio na otvorenom, zbraja štete.

- Mi jagode minimalno tretiramo i nema govora o nekoj kemiji u sazrijevanju. Ove u plastenicima prije dozrijevaju jer im je toplije - govori Mate.