NE BOLE NAS LEĐA ZBOG SJEDENJA NEGO N Zbog križobolje žale žene od 30-

ZDRAVLJE AKTIVNOST Bolovi dolaze postupno, i to u stražnjici i bedrima, a najjači su ujutro, kad ukočenost traje više od pola sata. Vježbanje najviše pomaže...

Najmanje 80 posto populacije barem jednom u životu susrelo se s križoboljom, bolovima u leđima, od donjih rebara do stražnjice. Suprotno uvriježenome mišljenju da je to “boljka” koja dolazi s godinama, zapravo se najčešće javlja u aktivnoj radnoj populaciji, u dobi do 45 godina.

Dobra je vijest da uz malo poštede od svakodnevnih aktivnosti najčešće prolazi za dva-tri dana, kaže prim. dr. sc. Darko Perović, specijalist kirurgije i subspecijalist traumatologije iz Zavoda za traumatologiju i ortopediju Klinike za kirurgiju u KB-u Dubrava. Najčešći pacijenti s križoboljom su žene u dobi između 30 i 40 godina zbog mnogo fizičkih obveza koje imaju. Nespecifična križobolja najčešće je uzrokovana istegnućem mišića ili uganućem ligamenata kralježnice pri pretjerano naglim pokretima tijela ili podizanjem neprimjereno teških tereta.

- Obično traje između dva do sedam dana i prolazi uz kraću poštedu, te je ujedno najmanje ‘opasna’ križobolja. Može biti povezana i s ishijasom, odnosno uklještenjem živca, što se javlja u 5 do 10 posto križobolja - dodaje. Uzrok uklještenja živca najčešće je hernija diska, koja se između 20 i 45 godina. - Obično nastaje pri nepravilnom položaju tijela pri radu, ili na sportskim aktivnostima, a možemo to izbjeći tako da veće težine dižemo uz pravilnu aktivnosti trbušnih i leđnih mišića. Isto tako, za sportske aktivnosti tijelo prethodno treba ‘zagrijati’ vježbama istezanja i zagrijavanja mišića - upozorava liječnik. Dodaje da se stvara mit kako je sjedenje najopasnija aktivnost tijela, što znanstveno nije potvrđeno. - Mnogo je opasnije kad se nepravilno podižu velike težine, uz nezagrijane mišiće leđa, primjerice. Naravno da predugo sjedenje može biti štetno, baš kao i predugo ležanje. Ali ono što činimo loše je zapravo to da nakon predugog sjedenja u uredu opet sjedamo u automobil i putujemo s posla sjedeći. Zatim se nađemo s nekim na kavi, pa opet sjedimo i tako bez kraja - upozorava dr. Perović. Umjesto toga, dodaje, nakon uredskog posla bi trebalo krenuti kući pješice ili biciklom. To bi puno činilo za dobrobit cijelog tijela, a ne samo kralježnice. Prekomjerna tjelesna težina nije presudna za pojavu bolova jer je važno kako težinu nosimo. “Zaštekati” nas često može i nošenje teške torbe na jednom ramenu, a i stres je uzročnik bolova u leđima, no češće se odražava u vratu i gornjem dijelu leđa, dok bol u donjem dijelu leđa može biti povezana i s reumatoidnim artritisom, poremećajem u radu bubrega (ili upalom bubrega). Uzrok bolova u donjem dijelu leđa kod žena može biti povezan i s ginekološkim problemima, među kojima su endometrioza, ciste i tumori na jajnicima ili fibrom maternice.

Lagano se naslonite na naslon stolca te ispod lumbalnog dijela kralježnice postavite jastučić, zarolanu jaknu, ručnik ili nešto slično. Tako će kralježnica ostati u pravilnom položaju.

Svakih 20-30 minuta ustanite i prošećite nekoliko minuta kako biste promijenili položaj i tako smanjili pritisak na mišiće koji podupiru kralježnicu.