KARIKATURIST JE U 70. NAPISAO I PRVI ROMAN
PETAR PISMESTROVIĆ Tri desetljeća živi u Austriji, a u Styrijinu Kleine Zeitungu redovito objavljuju njegove karikature. Ovih dana Beletra je objavila i njegov prvi roman - ‘Lukine žene’
Radio je za magazin Tina, Kviz, Tempo, a do izbijanja rata crtao je i za RTV reviju, pa zatim počeo crtati političke karikature.
Petar Pismestrović nije prisutan u Hrvatskoj već tri destljeća, živi u Austriji i tamo svoje karikature redovito objavljuje u Styrijinu Kleine Zeitungu.
Ovih dana objavio je u Hrvatskoj svoj prvi roman “Lukine žene” u nakladi Beletre.
- Kad je počeo rat, moje karikature počele su se u Hrvatskoj kontrolirati. Nekim svojim kolegama sam zbog mjesta rođenja u Srijemskoj Mitrovici postao sumnjiv, iako sam i po majci i po ocu Hrvat prisjetio se Pismestrović u jednom razgovoru. Otišao je s obitelji u Austriju i tamo su redakcije odmah počele otkupljivati njegove ilustracije i karikature.
PRVI ROMAN
- Moj odnos s Kleine Zeitungom je kao odnos s dugom ljubavlju bez braka - govori danas 70-godišnji karikaturist, koji je u međuvremenu otišao u mirovinu, pa je shvatio da bi mogao ostvariti svoj davni san
- da se okuša i u pisanju romana.
Kritičari su roman ocijenili najvišim ocjenama. Pismestrović insajderski uvjerljivo opisuje zagrebačku umjetničku i galerističku scenu, snažne likove u životnim krizama kasne srednje dobi i otvara problem povjerenja u obitelji. Glavni lik je Koraljka, galeristica koja je iza sebe ostavila prošlost, ali strahuje od budućnosti u kojoj ostaje bez oslonca. Njezin Luka je teško bolestan i jedva dišući moli je da pozove četiri važne žene koje bi na kraju želio vidjeti.
POSLJEDICE POSTUPAKA
Lukin poziv na okupljanje njegovih žena svojevrsna je ispovijed i želja da Koraljka upozna dio njega o kojem nije ništa znala. Koraljka je mnogo mlađa od Luke, samouvjerena žena, koju Lukin poziv drugim ženama potrese više nego što je to sama sebi spremna priznati. Atraktivan i pitak roman “Lukine žene“na visokoj je zanatskoj razini, kao i Pismestrovićeve karikature, a kao što je u pozadini Pismestrovićevih karikatura visoka umjetnička vrijednost, tako i njegov roman ima drugu razinu na kojoj otvara egzistencijalistička pitanja - čini li naš život samo ono proživljeno, događajno i manifestno, što smo podijelili s najbližima? Ili smo više od toga što nam se dogodilo i naši životi obuhvaćaju i one zanemarene događaje na koje smo utjecali svojim slučajnim i namjernim postupcima, čije posljedice tek kasnije uviđamo.