PONOVNO SU PUKLE CIJEVI U METROPOLI Tri kvarta ostala su bez vode, a svemu je ponovo kumovala dotrajalost cijevi
Cijevi su ovoga puta pukle u Španskom, Vrapču i na Pešćenici, a opskrba pitkom vodom bila je osigurana je autocisternama
U Ulici Milana Rešetara u Španskom, Ulici Ive Horvata na Vrapču i u Ulici Alberta O. Štrige na Pešćenici, dio potrošača privremeno je jučer bio bez vode.
Prije tri dana, na zagrebačkoj Trešnjevci ponovno je puknuo vodovodni cjevovod, treći put u tri tjedna. Dio Srednjaka ostao je bez vode. Do puknuća je došlo na cijevi u Ilirskoj i Predovečkoj ulici. Trešnjevka je potpuno poplavila 26. rujna. Poplava je nastala zbog puknuća vodovodne cijevi u Selskoj ulici, stotinjak metara južnije od križanja s Ozaljskom. Brojni podrumi i sutereni su bili poplavljeni, a na terenu su bili vatrogasci i druge službe koje su pomagale građanima ispumpavati vodu iz poplavljenih prostorija. Promet Selskom ulicom tada je obustavljen, a voda je podigla asfalt. Potopljen je i učenički dom te kuhinja pa je Grad morao osigurati sendviče djeci, a domar koji je u domu stanovao umalo se utopio
ČAK 2000 SUMNJIVIH LOKACIJA
Dio Zagreba ostao je bez grijanja i tople vode 12. listopada. Pukla je cijev vrelovoda na Horvaćanskoj cesti kod Ulice braće Domany. Iako je nedavno završila prva faza zamjene magistralnih vrelovoda, ovaj dio cijevi nije bio obuhvaćen sanacijom. Razlozi puknuća su starost vrelovoda i korozija cijevi uzrokovana izlijevanjem oborinskih voda pomiješanih sa sredstvima kojima se zimi tretiraju kolnici. Satelitske su snimke otkrile više od 2000 sumnjivih lokacija na kojima je moguće curenje vode iz zagrebačke vodovodne mreže. Vodovodna mreža u glavnom gradu duga je 3230 kilometara, a godišnji gubici iznose više od pedeset posto, što građane košta oko 250 milijuna kuna godišnje, istaknuli su.
Naveli su i kako je lani obnovljeno tek 13 kilometara cijevi kojima se dostavlja voda u domove Zagrepčana. Dotrajale cijevi i premalo ulaganja u infrastrukturno podzemlje dva su ključna razloga učestalog pucanja vodovodnih cijevi u Zagrebu, naglasili su. U obrazloženju Vodoopskrbe i odvodnje koje su dali Državnoj reviziji tvrde da su gubici vode uzrokovani nedostacima u sustavu kao što su curenje na cjevovodima, priključcima i armaturnim oknima, a do kojih dolazi zbog toga što nemaju dovoljno novca da zamjene više od dva posto cijevi godišnje.
Situacija je neodrživa jer je zagrebačka vodoopskrbna mreža u prosjeku stara 40 godina, a poneke cijevi koje se koriste postavljene su još za Marije Terezije i cara Franje Josipa.