Čak 35 posto djece u

MARIJANA MATKOVIĆ

dobi između 8 i 9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Problem je češći kod dječaka (17,8 posto), nego kod djevojčica (11,9 posto), pokazalo je nacionalno istraživanje iz 2018. godine, koje, uz niz zabrinjavajućih, ima i jedan relativno utješan podatak: udio djece s prekomjernom težinom ili pretilošću nije se značajnije promijenio u odnosu na rezultate iz 2015. godine (34,9 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću). Problem je općenito manji u većim gradovima (u prosjeku 32 posto), a veći u ruralnim područjima (38,9 posto), gdje je briga o ranoj intervenciji vjerojatno manja, zbog manje dostupnosti stručnjaka. Posebno zabrinjava to da roditelji često imaju pogrešnu percepciju o uhranjenosti djeteta. Samo 14 posto njih smatra da njihovo dijete ima problem s prekomjernom težinom.

Istraživanja pokazuju da gotovo 23 posto djece školske dobi ne doručkuje, a oni koji doručkuju u pravilu jedu hranu koja nije nutritivna i primjerena pravilnoj prehrani, što je jedan od najvećih uzroka prekomjerne tjelesne mase i pretilosti.

- To što statistika pokazuje, to se vidi i u ambulanti, iako to nije tako vidljivo tijekom prve dvije, tri godine djetetova života, nego postaje ozbiljniji problem od 5. godine nadalje, u predškolskoj i školskoj dobi, te kod adolescenata. No riječ je o velikom javnozdravstvenom

problemu, jer znamo da će oko 80 posto pretile djece biti pretilo i u odrasloj dobi, što sa sobom nosi i veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, opterećenje sustava zglobova i kostiju te niza bolesti uslijed toga, kao i rizik od drugih endokrinoloških poremećaja. A kod mnoge djece prisutne su i psihosocijalne posljedice, jer dijete vidi svoje tijelo kao drugačije i nije sretno zbog toga - kaže pedijatrica prim. mr. sc. Maja Štimac iz Poliklinike Štimac u Osijeku.