IVO JE OBEĆAO, ZOKI IZRAČUNAO , A PLENKI PLAĆA
IVAN PANDŽIĆ
došla je kriza, pa je to pravo suspendirano za vrijeme Jadranke Kosor. I to potpisanim ugovorom da će se ono vratiti kada BDP bude rastao dva tromjesečja za redom dva ili više posto, odnosno kada i službeno budemo izašli iz recesije. Baš nitko nije očekivao da će Hrvatska šest godina biti u recesiji, ali došao je i taj trenutak.
godine je, prema službenim podacima, BDP porastao dva posto drugo tromjesečje za redom. Sindikati su tražili da se poštuje potpisano i da im napokon osnovica plaće poraste na 5.415 kuna, odnosno za 306 kuna. Vlada Zorana Milanovića je onda izvela nezapamćeni manevar u suradnji s Državnim zavodom za statistiku koji je vodio njihov čovjek. Prvi i zadnji put u hrvatskoj povijesti, izračunali su BDP na četiri decimale. Dakle, ustvrdili su da BDP nije u tromjesečju rastao dva posto nego točno: 1,9998 posto! Time su odbili zahtjev za povećanje plaća jer nije ispunjen uvjet o rastu gospodarstva. Svima je bilo jasno da je to manevar, ali i premijer Tihomir Orešković kod kojeg je već bio ministar financija Zdravko Marić je odbio primijeniti rast. Sindikati su pokrenuli prve sporove, a ukupno traže zaostatke za 14 mjeseci. Vrhovni sud je u zimu 2020. zauzeo stav da Vlada treba isplatiti razliku. I tada su uslijedile masovne tužbe od kojih su neke riješene, a neke i dalje traju. Jer svaki zaposleni tuži pojedinačno.
- Samo kod našeg sindikata je oko 4200 sporova, a polovica je riješena i naplaćena dok se ostatak još sudi i tako se povećavaju troškovi.
Još razumijem da je država išla u sporove do presude Vrhovnog suda, ali nakon toga oni nemaju više nikakvog smisla, neodgovorni su i prema državnom proračunu, odnosno poreznim obveznicima, ali i prema zaposlenicima koji se moraju suditi i čekati. Mogli su sve isplatiti, ali očito ne žele. Milijuni kuna će tako završavaju kod odvjetnika, a sudovi su pretrpani sporovima koje oduzimaju vrijeme sucima iako se zna kako će završiti. Ilustracije radi, na jednog učitelja koji dobije iznos od pet do sedam tisuća kuna, za odvjetnika ode dvije do tri tisuće kuna. Kod liječnika koji imaju više plaće, taj iznos je znatno veći. Sve to i kamate, bespotrebno plaćaju porezni obveznici. Nitko za to neće odgovarati niti politički niti s nekim sankcijama - objašnjava Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod koji kaže da je tužbe podiglo između 50 i 60 tisuća zaposlenih u školstvu.
čelnice sindika liječnika, nismo uspjeli provjeriti koliko je njih diglo tužbe. Ankica Prašnjak, čelnica Sindikata medicinskih sestara isto nema točan podatak zbog brojnosti sindikata, ali kaže da njihovi članovi tužbe dobivaju.
- Neshvatljivo je da država plaća sve te dodatne troškove umjesto da se sjedne i dogovori. Apsolutno ista stvar se događa i s prekovremenim satima, gdje je Vrhovni sud također donio presudu i dobijamo tužbe. Ali onda se neke ustanove i na to žale iako znaju da će izgubiti. Kažu da nemaju novca, a ovako samo gomilaju trošak kamata, sudskih troškova i odvjetnika - kaže Prašnjak.