➤SPOTLIGHT
NEKE POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA VIŠE SE, NAŽALOST, NE MOGU SPRIJEČITI
Promatrajući klimu i klimatske promjene, tijekom 20. stoljeća su i srednje temperature zraka, ali i ekstremni indikatori temperatura postali jako izraženi, ističe. Zbog toga danas u najvećem broju takvih ekstremnih događaja vidimo utjecaj klimatskih promjena.
- A one su nastale kao izravna posljedica porasta emisije stakleničkih plinova - dodaje naš sugovornik. Objašnjava kako je na svima nama, kako pojedincima, tako i vlastima, industriji i svima ostalima, da što više i što efikasnije smanjimo emisiju stakleničkih plinova kako bi porast temperature bio ograničen. Smanjenje se mora provoditi na svim razinama, smatra ovaj stručnjak.
- Tu mislim i na korištenje solarnih panela, električnih vozila, uređaja koji su manji potrošači električne energije... Također, toplinska izolacija objekata je točka gdje se može djelovati, kao i obnova fasada, to je ušteda i kod proizvodnje i kod potrošnje. Recikliranje je bitna točka, ali u manjoj mjeri, bitnije je kako se grijemo, hladimo, kako dobivamo električnu energiju i slično. Dio mora odraditi sustav, a građani s druge strane mogu utjecati na dijelu potrošnje - kaže nam.
ZEMLJA SE ZAGRIJAVA
Ipak, neke klimatske promjene već su, nažalost, pokrenute, pa je tako i temperatura na Zemlji porasla za jedan i pol stupanj Celzija. - Ljeti su sve češći toplinski valovi i temperaturni ekstremi, a povećanje njihove frekventnosti i intenziteta posljedice su ljudskih aktivnosti. Kad, s druge strane, gledamo hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode kroz atmosferu i na Zemljinoj površini, pri čemu nastaju pojave poput kiša, pa onda i tuča te poplava, može se reći da je situacija ‘pola - pola’.
U 21. stoljeću klimatske promjene intenziviraju hidrološki ciklus, no pola tih ekstrema koje danas vidimo događa se zbog ljudi, a pola bi ih se događalo i bez ljudskog djelovanja. Zemljina površina se zagrijava i ako je svijet topliji za stupanj i pol nego prije atmosfera može imati sedam posto više vodene pare. No kad gledamo da možda za nekoliko desetaka godina idemo prema svijetu koji je topliji tri stupnja, što je iznimno puno, onda bi taj višak vodene pare bio čak 21 posto, a to su već drastične vrijednosti. Ta para je ono što naprasno padne u tim velikim olujama - pojašnjava klimatolog Guettler. Promjene su najizraženije zadnjih tridesetak godina, ističe. Tako se Hrvatska zagrijava otprilike 0,3 do 0,5 stupnja svakih deset godina, uporno, iz desetljeća u desetljeće. Zbog toga su zime sve toplije, sa sve manje snijega, a ljeta sve toplija.
- Kad govorimo o oborinama, one pokazuje sezonsku promjenjivost. Istovremeno je u Hrvatskoj vidljivo smanjenje ljetnih količina oborina pa je tako ovo ljeto bilo tipično onakvo kakvo bi moglo biti i svako sljedeće jako toplo, sušno, s deficitom oborina, s puno požara. Neovisno o smanjenju ljetnih oborina, suše mogu biti prekinute naglim oborinama. Evo, iskreno, ovih zadnjih desetak dana kao da je netko napisao scenarij za klimu idućih deset godina - tvrdi Guettler i kaže da su, gledajući Europu, sve vidljivije razlike između klime na Sredozemlju i one na sjeveru kontinenta.
U HRVATSKOJ SUŠA TIJEKOM LJETA
- Ubuduće se svugdje očekuju intenzivne oborine, ali kad se gledaju dulji period i količina oborina, jasno je da jug postaje sve sušniji, a sjever sve kišniji. U Hrvatskoj, iskreno, očekujem nastavak zagrijavanja i sušna razdoblja ljeti - objašnjava. U budućnosti, kaže, ovisimo o tome hoće li emisije stakleničkih plinova nastaviti rasti. - Ako ostavimo svijet koji će biti topliji za 1,5 stupnja do kraja stoljeća, onda su hidrološke promjene zanemarive. No bojim se da je to dosta optimistično predviđanje - kaže nam.
Iako je posljedična veza ljudskog djelovanja koja dovodi do zagrijavanje Zemlje, što onda uzrokuje klimatske promjene te nagle ekstreme i katastrofe stvarna, Guettler naglašava da se na području Europe, ali i Hrvatske od 1990-ih naovamo bilježi smanjenje emisije stakleničkih plinova. - Smanjenje se lokalno bilježi i u Velikoj Britaniji, na području EU... No globalno
tvrdi klimatolog dr. sc. Ivan Guettler. No u slučaju da temperatura Zemlje još poraste, on, kao i brojni stručnjaci, nije siguran koliko bi tad klimatski scanarij bio optimističan.