ZORAN MILANOVIĆ JUČER JE POZVAO SVE HRVATE U BIH DA IZAĐU NA IZBORE
"Mislim da će se Bošnjaci usmjeriti ili na Izetbegovića ili na Bećirovića i da će s te strane Borjana Krišto imati lakši zadatak", misli Senka Kurt, analitičarka i glavna urednica portala Interview.ba.
GRAĐANSKA DRŽAVA
Dok je Borjana Krišto u kampanji obilazila općine s hrvatskom većinom, Komšić je išao po bošnjačkima. "Hrvatski narod ima ustavno pravo odlučivanja tko će ga predstavljati u institucijama gdje se štite naša konstitutivna prava, u Predsjedništvu BiH i u Domovima naroda", kazala je Krišto, a prenosi Direkt.hr. "Duboko vjerujem u našu pobjedu i snagu našeg zajedništva, ovo su izbori kojima određujemo budućnost za sve generacije", rekla je na predizbornom skupu u Sarajevu. Komšić zagovara "građansku državu koju vidi jedinom branom pokušajima podjele BiH." "Mi se borimo za takvu državu u kojoj nećemo vagati hrvatstvo, bošnjaštvo ili srpstvo", kazao je, "…u kojoj nećemo vagati nečiju vjeru, nego ćemo vagati koliko je netko stručan i koliko mu je stalno do BiH", kazao je Komšić na skupu u Gračanici. Zoran Krešić, analitičar i novinar Večernjeg lista iz Mostara, kaže da se u kampanji Željko Komšić istaknuo "mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj", čime, kazao je, "želi privući što već broj glasova Bošnjaka". U svakom slučaju, u hrvatskom i bošnjačkom korpusu dosad smo imali predvidive rezultate, ovog puta u svemu postoji mrvica neizvjesnosti. Kod Srba ishodi se čine predvidljivima. Srbi imaju četvero kandidata: predstavnicu Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata - Željku Cvijanović, Nenada Nešića iz Demokratskog narodnog saveza, Vojina Mijatovića iz SDP-a i Mirka Šarovića iz SDS-a. Milorad Dodik kandidat je za predsjednika Republike Srpske.
Ankete kažu da Milorad Dodik i njegova kandidatkinja Željka Cvijanović imaju desetak posto prednosti u odnosu na oporbu, pa je – ako su rezultati približno točni – njihov uspjeh vjerojatan. Oporba je u ovoj kampanji Dodika, prvi put, izložila napadima prema kojima je on "hrvatski čovjek", odnosno "čovjek hrvatskih službi", jer napadno zagovara hrvatske interese u BiH, katkad i treći entitet, a u boljim je odnosima sa Zoranom Milanovićem nego što je itko mogao i pretpostaviti. Nebojša Vukanović – zastupnik u Skupštini Republike Srpske, kazao je da Milorad Dodik sve vrijeme radi za Zagreb. "Postoji serija poteza srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koja ide u prilog Vukanovićeve teorije: od posredne predaje arhivske građe iz Jasenovca Hrvatskoj koja je završila u Banjoj Luci poslije Oluje do omogućavanja Hrvatima da nesmetano završe izgradnju Pelješkog mosta", piše portal Nova.rs.
INTERES SRBA
"Dodik se", nastavljaju, "pozvao na srpski nacionalni interes kako bi spriječio Bosnu i Hercegovinu da tuži Hrvatsku zbog izgradnje mosta. Nikome ni danas nije jasno koji je to interes Srba u BiH bio ugrožen podnošenjem tužbe protiv Zagreba zbog konstrukcije Pelješkog mosta. Rječnik i tretman koji Dodik ima od strane službene Hrvatske, kako od predsjednika Zorana Milanovića tako i od premijera Andreja Plenkovića i drugih dužnosnika, ukazuje da su oni, u najmanju ruku, veoma zahvalni Dodiku", piše ovaj portal, navodeći kako u BiH danas živi oko 2,5 milijuna ljudi: Bošnjaka je oko 1,5 milijuna, Srba do 800.000, a Hrvata nekih 300.000. Dodiku je u kampanji neočekivano pomogao i Viktor Orban, navijačkom porukom ohrabrenja. Predizborna kampanja bila je, tu nema razlike u odnosu na naše, prazna i puna zvonkih ali šupljih priča. Resursi, prirodne ljepote, nacionalna prava, budućnost – sve je to spominjano, bez osobite uvjerljivosti. "Ne vidim nikakvih konkretnih mjera osim laži koje slušamo o robotima, dronovima, o stotinama tisuća zaposlenih, o tome da ćemo, čim dođu na vlast, ući u Europsku uniju i tako dalje", rekla je Senka Kurt. Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država, u kojoj, ni pred kraj mandata, nije uspostavljena federalna vlada – umjesto prave vlade već četvrtu godinu djeluje tehnička. U izbornim jedinicama ni približno nije izjednačen broj birača za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, navodi Institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane. "Za Parlament Federacije BiH broj birača po izbornim jedinicama kreće se od 65.000 do 255.000. Za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS) broj birača po izbornim jedinicama kreće se od 70.000 do 275.000. Broj birača u izbornim jedinicama morao bi biti približno jednak." Analitičari se pitaju i zašto izborne jedinice ne prelaze međuentitetsku liniju te zašto nisu multietničke nego su uglavnom jednonacionalne. No ni u puno sređenijoj – ali također nesređenoj državi, Hrvatskoj – ni desetljeće nakon odluke Ustavnog suda o ujednačavanju hrvatskih jedinica prema broju birača, to nije provedeno; kako onda tu istu stvar očekivati u multietničkoj Bosni i Hercegovini? Još je manje vjerojatna promjena izbornog zakona, koji Hrvatima praktički onemogućuje izbor svoga favorita. Predsjednik Milanović, najžešći hrvatski lobist za promjenu izbornog zakona u BiH, u tom poslu nije uspio.
PALI SMO NA TESTU
"Hrvatska je na tom važnom testu pomoći i skrbi za Hrvate u BiH kao država pala, to je ruglo. Učinio sam sve što sam mogao, i tamo gdje nisam trebao, izlagao sebe, a Hrvatima neće pomoći jedan predizborni skup na koji ode Plenković tri dana prije izborne šutnje nego sustavan rad, a ovi izbori su u Božjim rukama. Čak i ne, u rukama nekih komisija koje nitko ne kontrolira, Hrvati su nezaštićeni, a mi ćemo se međusobno optuživati", rekao je hrvatski predsjednik. Plenković je nakon toga izjavio da je Milanović svojim djelovanjem odmagao Hrvatima u BiH. Dodao je da njegova vlada i HDZ snažno podržavaju Hrvate u BiH, što pokazuje udvostručenje sredstava koja idu kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, ali i kroz podršku Zagreba europskom putu BiH. Predsjednik Zoran Milanović jučer je pozvao Hrvate u BiH da izađu na izbore.
- U takvim okolnostima, kad je upitno hoće li moći izabrati svoje legitimne predstavnike, jedini način da pokušaju osigurati svoje pravo na legitimnu zastupljenost jest izlazak na izbore u što većem broju. Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u Bosni i Hercegovini, sve koji imaju pravo glasa, da izađu na izbore i pokušaju demokratskim putem zaštititi i osigurati svoja prava birajući svoje istinske predstavnike - objavio je hrvatski predsjednik. Nakon izbora provedenih 2018. na uspostavu Vijeća ministara BiH čekalo se punih 14 mjeseci, i to zbog krize prouzročene odbijanjem Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da podrži donošenje odluka koje će značiti aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) konačne izborne rezultate treba objaviti najkasnije 30 dana nakon glasanja, a nakon toga slijede neizravni izbori, odnosno konstituiranje domova naroda u Federaciji te na razini države, kao i izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, što ostavlja mogućnost da visoki predstavnik intervenira u tom razdoblju. Kakva će biti nova vlast, koja bi u BiH trebala upravljati sljedeće četiri godine, potpuno je neizvjesno i pravo je pitanje hoće li uopće biti uspostavljena na temelju rezultata glasanja sutrašnjih izbora.