ZOKIJEVA SKRETANJA

Strani mediji navode kako je Milanović ‘prigrlio anti EU stav otkako je izabran 2019. kao lijevi kandidat’ i da koristi Orbanovu retoriku...

Izjave predsjednika države Zorana Milanovića o Krimu i Kosovu nisu prenijeli samo srbijanski i ruski mediji, nego su se o njima raspisali i The Guardian, Sky News, Reuters, Associated Press, ABC News, Washington Post, a stigla je i reakcija iz Ukrajine. - Smatramo neprihvatljivim izjave hrvatskog predsjednika koji zapravo dovodi u sumnju teritorijalni integritet Ukrajine napisao je na Facebooku glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko zbog izjave da se Krim nikad neće vratiti pod ukrajinsku kontrolu. Pita se i bi li Zoran Milanović mogao postati predsjednik svoje zemlje s takvom retorikom devedesetih godina, dok se Hrvatska borila da sačuva svoju državnost.

- Bi li njegovi glasači pristali zatvoriti oči pred okupacijom dijela svoje zemlje? Sumnjam - napisao je Nikolenko, koji se zahvalio Vladi RH i narodu na nepokolebljivoj potpori Ukrajincima u borbi protiv ruske agresije.

Svjetski mediji prenose kako je hrvatski predsjednik kritizirao zapadne zemlje zbog slanja tenkova i oružja Ukrajini, a prenijeli su i njegovu izjavu kako "Krim više nikad neće biti dio

Ukrajine", ali i da je protiv slanja bilo kakvog ubojitog oružja Ukrajini, kako će slanje oružja "samo produljiti rat", ali i kako je vojna pomoć Zapada za Ukrajinu "jako nemoralna jer nema rješenja za rat".

KAO ORBAN I DODIK

U medijima se navodi kako je Milanović "prigrlio anti EU stav otkako je izabran 2019. kao lijevi kandidat", ali i "da se svrstao uz politike kakve vode premijer Mađarske Viktor Orban i secesionistički lider bosanskih Srba Milorad Dodik". Pišu i kako je Milanović, otkad je izabran na funkciju kao lijevo-liberalni protukandidat konzervativnoj vladi, napravio zaokret prema populističkom nacionalizmu, ali i da je "izgradio prorusku reputaciju, što uporno poriče". Milanovićeve izjave o anektiranom Kosovu, koje je oteto Srbiji, tamošnji mediji dočekali su s oduševljenjem i hrvatskog predsjednika slave kao heroja, a pozdravio ju je i srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić. - Pozdravljam ga kao principijelni stav u pravcu poštovanja međunarodnog prava, koje jamči nepovredivost suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države. Na Kosovu je srušen međunarodni poredak u kojem je suverenost država nedodirljiva, a granice nepromjenjive - rekao je Dačić. Stručnjak za međunarodne odnose Denis Avdagić napominje kako izjave predsjednika države o Kosovu, ali i o Krimu imaju mnogo spornih elemenata. Podsjeća kako je Hrvatska priznala neovisnost Kosova i da to obvezuje sve naše dužnosnike da tom pitanju pristupaju s činjenicom da je to za nas priznata država.

- Propitkivanje takvih stvari prema državi koju je Hrvatska priznala je doista nešto što spada, blago rečeno, u sporni moment. Posve je nejasno zašto je to predsjednik izvukao, a jasno je da je to u kontekstu koji odgovara Rusiji, kad ona govori o statusu Krima, pokušavajući opravdati samu aneksiju onim što se dogodilo na Kosovu, što nije moguće - rekao je Avdagić.

SPORNI ELEMENTI

Podsjeća i kako Hrvatska nije priznala aneksiju Krima. - Priznajemo Ukrajinu kao cjelovitu državu, znači to su ta dva vrlo sporna elementa kad govorite o nekome tko je na čelu države i tko treba poštovati međunarodne ugovore, priznanja koja je Hrvatska napravila, a to ne čini, nego čini baš suprotno. To je moment u kojemu se morate propitivati zašto se to događa - napominje Avdagić. I sam se iznenadio koliko se Milanovićeva izjava prenijela po svjetskim medijima.

- Mislim da su svi svjesni odnosa u Hrvatskoj i da ovo što predsjednik govori nije jedinstveni stav Hrvatske - rekao je Avdagić.

Dodaje i kako će mnogo ljudi u zemljama saveznicama govoriti o Hrvatskoj kao "nekakvoj državi koja je naslonjena na Rusiju": - U očima sigurno brojnih čitatelja ovo izgleda kao da je i Hrvatska u tom jednom jako malom krugu zemalja koje su stale direktno i otvoreno uz Rusiju. To će spomenuti svi dužnosnici koji su na strani Rusije, a i njihov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov će to sigurno spomenuti. Uvjeren je da se u zemljama saveznicama svi sigurno pitaju što se to zapravo događa. - Vjerujem da i premijera Andreja Plenkovića često na sastancima pitaju što se događa s predsjednikom države i od kuda dolaze takve izjave - rekao je stručnjak za međunarodne odnose. ■