STRES NAJVIŠE UTJEČE
Dr. Kirac navodi kako ćemo "pandemijski" rast tumora debelog crijeva zbog proživljenog stresa, kao i zbog stresa od potresa, vidjeti između 2024. i 2025. Stres je okidač za karcinogenezu, nastanak tumora. On guši našu prirodnu, zdravu imunološku reakciju kojom se čiste stanice raka na dnevnoj bazi.
- Imate li u obitelji nekoga tko je obolio od karcinoma debelog crijeva, ali i drugih tumora, na preventivne bi preglede trebali otići i deset godina prije poziva iz nacionalnog programa. Ako se za tumor debelog crijeva, primjerice, dozna u njegovu prvom ili drugom stadiju, šanse za desetogodišnje preživljenje iznose oko 95 posto. Ako je karcinom već došao do limfnih čvorova, mogućnost preživljenja od pet godina je 75 posto. Dođete li nam toliko kasno da se više ništa ne može učiniti, preostaje oko pola godine života. Nažalost, najveći broj oboljelih dolazi kasno ili prekasno, samo 20 posto oboljelih s liječenjem počinje već u ranim fazama bolesti - kaže kirurginja.
Simptoma raka debelog crijeva gotovo da i nema dok već nije u poodmakloj fazi. Tek se tad javljaju promjene u učestalosti stolice, promjena oblika stolica (proljevi, izmjena zatvora i proljeva), tragovi krvi u stolici, kronični umor, gubitak tjelesne težine i opća slabost, bol u trbuhu i zdjelici te anemija.
kod mlađih, vjerojatno postoji genetska podloga za njega ili je povezan s upalnim bolestima debelog crijeva. Svi oni koji u obitelji imaju slučaj tog tumora ili tumora maternice, želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega ili mokraćnog mjehura, trebali bi, kaže dr. Kirac, kolonoskopiju kao pregled napraviti i u ranijoj životnoj dobi. Moguće je prethodno se savjetovati u genetskom onkološkom savjetovalištu, koje djeluje pri Klinici za tumore, na Rebru, a uskoro će ga imati i KBC Split. Nakon napravljene obiteljske anamneze, osoba u dogovoru s liječnikom opće prakse može biti upućena na pregled debelog crijeva. Oko 15 posto tumora smatra se familijarnima, a to znači da ima oboljelih u obitelji, oko pet posto ih je nasljedno, odnosno postoji greška na istom genu. Te je tumore moguće pratiti ciljano i najgori ishod spriječiti na vrijeme.
Dr. Kirac kaže kako je jako bitno raznoliko se hraniti, a svakako dovoljno kretati kako bi se poticalo
Kad se javlja
➤ redovito pražnjenje crijeva. Pražnjenjem crijeva smanjuje se dulji kontakt potencijalno kancerogenih tvari iz stolice s crijevnom sluznicom. Kako se, nažalost, sve manje krećemo, i pojavnost karcinoma debelog crijeva je sve veća. Prije trideset godina dijete školske dobi se dnevno, u prosjeku, kretalo pet kilometara, pješice i biciklom, danas je to 300 metara. A što smo stariji, sjedimo više. Loše i jedemo.
porciju ćevapa, naravno, ali uz njih onda uzmite i luk, koji je pun C vitamina, i jogurt
- Možete pojesti
Stres može biti jedan od najvećih okidača za karcinogenezu - nastajanje raka. On sprečava naš imunološki sustav u ‘čišćenju’ stanica raka na dnevnoj bazi. I ako se ne krećemo dovoljno, naša se crijeva neće redovito prazniti pa će kancerogene tvari iz hrane dulje biti u doticaju sa sluznicom, a to je pogubno.
koji će vam dati dobre bakterije za crijeva. S druge strane, ne pretjerujte ni sa smoothiejima, jedan će dnevno biti dovoljan, jer inače želudac neće imati posla pa se dovodite u neki drugi rizik. U svakom slučaju, treba raznoliko i umjereno jesti te se dovoljno kretati, pokušati se što manje sekirati - kaže kirurginja.
Bez stresa nitko ne može živjeti, ali ga moramo pokušati barem kontrolirati.
- U 60 posto slučajeva rak debelog crijeva je bolest muškaraca, a oni su 'tvrđi orah' od žena kad
je preventivni pregled u pitanju. Uvjeravaju se da im nije ništa, dok nema krvarenja u stolici ili teže opstipacije, kad je već kasno. Nerado se odazivaju preventivnom pregledu. To nam je cilj mijenjati, moramo raditi na kulturi preventive - kaže liječnica. Kolonoskopija možda nije ugodna, no moguće je dobiti i anesteziju za taj pregled, dodaje.
- I na kraju, sreća je ako otkrijemo samo polipe. Pratimo ih, otklonimo ili operiramo, kako se ne bi pretvorili u karcinom - kaže dr. Kirac.