AJMO PO LOVU U EUROPU

Po broju glasova na netom završenim parlamentarnim izborima, u Europski parlament HDZ bi mogao poslati petero, SDP četvero, a DP, Most i Možemo po jednog zastupnika

Hrvatska je tek završila

parlamentarne izbore i još nema novu vladu, ali već 9. lipnja ćemo ponovno na birališta. Između 300 kandidata na 25 lista ćemo izabrati 12 naših zastupnika koji će nas predstavljati u Europskom parlamentu. Europski parlament ima ukupno 705 zastupnika iz 27 zemalja, a najviše ih stiže iz Njemačke, njih 96.

HDZ je bio relativni pobjednik parlamentarnih izbora, a kako će tko proći na europskim? Zasad još nema anketa i istraživanja javnog mnijenja. Ali ako bi se broj dobivenih glasova po strankama na netom završenim parlamentarnim izborima preslikao na europske izbore, samo pet stranaka i koalicija će uspjeti prijeći izborni prag i osvojiti mandate. Zaključak je to analize Krešimira Macana, stručnjaka za odnose s javnošću i direktora agencije Manjgura. Ključna razlika je što je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, dok je na parlamentarnim bila podijeljena u 10 izbornih jedinica, te su dodatne zastupnike birali predstavnici manjina i dijaspora. Macan je zbrojio glasove koje su dobile pojedine stranke, te ih primijenio na pravila za europske izbore.

- Ako rezultate parlamentarnih izbora prebacimo korištenjem D'Hondtove metode u moguće mandate na EU izborima rezultat je sljedeći: HDZ 5, SDP 4, Domovinski pokret 1, Možemo 1 i Most 1 mandat - stoji u analizi.

Iako je propisani izborni prag isti kao i na parlamentarnim izborima, pet posto, Macan upućuje da će primjenom D'Hondtove metode preračuna glasova u mandate, on biti visokih 6,48 posto. Dakle, to je minimum postotka glasova koja bi neka stranka ili koalicija trebala dobiti kako bi poslala svog predstavnika u Europski parlament. - Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle neće biti dovoljno prijeći izborni prag od pet posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima 2019. tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene i oko EU parlamentarca Valtera Flegu i tada taj mandat gubi SDP - navedeno je u analizi.

IDE LI PLENKOVIĆ U EU?

Dakle, HDZ bi opet pobijedio, ali se razlika ne čini toliko značajna na osvojeni broj glasova naspram prvog konkurenta, SDP-a. HDZ je na izborima osvojio skoro 698.000 glasova u 10 izbornih jedinica, a bili su najjača lista u njih osam, dok je SDP-ova bila jača u dvije. Zbog preračunavanja, razlika je na kraju 16 mandata iz hrvatskih jedinica, a kada se pridoda i dijaspora, razlika se penje na 19. SDP-ova kolacija je dobila skoro 539.000 glasova, a s tim 42 mandata. Možemo je na ovim izborima najveći tragičar jer im je najviše glasova propalo. Bili su u dvije jedinice iznad praga, ali ipak nisu dobili mandate. U dvije su bili blizu praga. Na kraju su ostvarili 10 mandata. Zato je važno mudro ići u strateške koalicije po izbornim jedinicama.

No, vratimo se na europske izbore. Izlaznost će svakako biti manja, a mi smo izračun mandata Manjgure povezali s licima na listama. Držali smo se poretka na listi, ali na kraju, umjesto imena koje navodimo, u Europski parlament može otići i netko drugi. To zavisi i od preferencijalnih glasova. Kandidat i s dna liste može preskočiti prvoga ako osvoji više preferencijalnih glasova, a konačni poredak na listi će također ovisiti o njima. Tko na kraju ode u Europski parlament, može računati na 10.075,18 eura bruto plaće, odnosno 7854 eura nakon plaćanja poreza i prireza. Ali ni to nije sve. Za svaki dan zasjedanja parlamenta, zastupnik dobiva i visoku dnevnicu od 350 eura ako je na sjednici. Za troškove svog ureda i asistente mu je osigurano dodatnih 4778 eura mjesečno. Kako se u Europskom parlamentu može dobro zaraditi, svjedoči i primjer Marijane Petir koja je kupila luksuzni stan u Zagrebu, a i bračni par Sinčić se ponovio u stan, te imanje s klijeti u Zagrebu. HDZ po ovom pretvaranju broja glasova u europske mandate osvaja pet mjesta u Europskom parlamentu. Nesumnjivo će najviše glasova na njihovoj listi dobiti premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Ali nije još sasvim

jasno hoće li on ići u neku europsku instituciju ili ostaje u Hrvatskoj. Nakon Bilda, i ugledni Politico ga stavlja na listu potencijalnih kandidata za predsjednika Europske komisije umjesto Ursule von der Leyen. Ali tko će dati predsjednika komisije, ovisi i o izborima. Za funkciju u Europskoj komisiji nije potreban mandat na izborima, ali jeste primjerice za predsjednika parlamenta. Plenković ne može biti paralelno premijer, ministar ili zastupnik u Hrvatskoj i biti član Europskog parlamenta. Morat će odlučiti nakon izbora. Ako ne bude išao u parlament, zamijenit će ga netko s liste s najvećim brojem glasova.

Uz Plenkovića, još bi četiri mandata, po redoslijedu liste, dobili Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler i Nikolina Brnjac. Ministrica turizma Nikolina Brnjac će se očito najviše morati pomučiti da zaista i izbori mandat. Preferencijalnim glasovima će joj prijetiti i sadašnji EU zastupnik Tomislav Sokol, ali i Marijana Petir koja je zadnja na listi i vodit će jaku osobnu kampanju. Petir i Brnjac su bile zajedno na listi za parlamentarne izbore, ministrica je osvojila 1360 glasova, a Petir dvostruko više. Za mandat će se boriti i dosadašnje zastupnice Željana Zovko i Sunčana Glavak.

RAT NA SDP-OVOJ LISTI

Ali puno veći rat preferencijalnim glasovima se očekuje na SDP-ovoj listi. Preračunavanjem broja glasova s parlamentarnih u europske izbore, oni bi osvojili četiri mandata. Po redoslijedu na listi, tako bi u Europskom parlamentu završili Biljana Borzan, Predrag Matić Fred, Romana Jerković Kraljić i Marko Vešligaj. Jerković Kraljić je i sada euro zastupnica, iako manje poznata od svojih kolega. Vešligaj je uspješni gradonačelnik Pregrade, ali slabo poznat na nacionalnoj sceni. A to je važno kada je Hrvatska jedna izborna jedinica. Za očekivati je zato da će nekog od njih sa zadnjeg mjesta preskočiti Tonino Picula, a iz sredine liste se za glasove bore i Dalija Orešković te Bojan Glavašević.

Kod Domovinskog pokreta i Možemo je stvar prilično jasna. Iako listu Domovinskog pokreta nosi šef Ivan Penava, dogovor je da u EU parlament ide Stjepo Bartulica. Osim Stipe Mlinarića, Bartulicu i nema tko ugroziti. Kod Možemo je dogovor da u slučaju prolaska i osvajanja jednog mandata, u Bruxelles i Strasbourg ide prvi na listi, Gordan Bosanac.

Most je već preživio dramu s raskolom i listu ne nosi Marija Selak Raspudić. Umjesto nje je Božo Petrov koji ima najveću šansu osvojiti najviše preferencijalnih glasova, ali mu prijeti Marin Miletić. Dosadašnji EU zastupnik Valter Flego iz IDS-a je na listi 10 stranaka, ali prema ovom preračunu glasova, mandat mu nije siguran. ■