OVI PEHOVI FTINIJI BENZIN ILI VELIKO NIŠTA

istraživanja je krenuo nakrivo davanjem sondiranja Jadrana izravnom pogodbom, prekršene su i procedure, pa iako se kroz to provukao, investitori su ga na kraju ipak kaznili. Ispod radara je prošlo da upravo Vrdoljaku šteti i zaustavljanje projekta hidroelektrane Ombla. HEP, koji je pod Vrdoljakovom ingerencijom gurao projekt, potrošio je barem 40-ak milijuna kuna na projekte, kamate za kredit za gradnju... Na kraju je sve otišlo u vjetar jer je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović rekao kako bi elektrana više štetila nego donijela dobra. Ni druga velika elektrana, Plomin C, nije se pomakla s mrtve točke iako Vlada pregovara s investitorima. Što se tiče HEP-a, tu je Vrdoljak smijenio čak dvije uprave i postavio treću ne bi li proveli restrukturiranje. No od najavljene privatizacije u ovom mandatu ipak neće biti ništa. Ministarstvo jednostavno neće stići provesti taj plan i pripremiti prodaju 25 posto tvrtke. Izvori iz Vlade kažu i da je Vrdoljakovo ministar- stvo kiksalo i s Imunološkim zavodom. I ta tvrtka je bila pod kontrolom HNS-a i vodio ih je prije stečaja upravo njihov čovjek, a Vrdoljakovo ministarstvo je bilo odgovorno za njihovo restrukturiranje. Kad je to propalo, posljednje dvije godine se tražilo rješenje. Vrdoljak je zagovarao privatizaciju, ali su onda nevjerojatno otezali s uvjetima natječaja, koji je na kraju završio fijaskom. Neslužbeno se međusobno optužuju HNS-ovi i SDP-ovi kadrovi. U Ministarstvu gospodarstva kažu da je nevjerojatno koliko su dugo morali čekati i najmanji dokument o Imunološkom iz SDP-ovih Ministarstva zdravlja i Ureda za državnu imovinu. A određeni izvori iz Vlade upiru prstom upravo u Vrdoljaka i poručuju da su SDP-ovci na kraju morali spašavati Zavod pretvaranjem u javnu ustanovu. U svakom slučaju, Vrdoljak na čelu svojeg ministarstva nije uspio spasiti Imunološki te u posljednje vrijeme o njemu više i ne daje izjave. I projekt strateških investicija, koje su bile Vrdoljakov as u rukavu, završio

je fija- skom. U dvije godine zakona prijavljeno je samo nekoliko državnih projekata, a privatnici uopće nisu imali korist od zakona. Slično je i sa Zakonom o poticanju ulaganja koje je ministarstvo najavilo kao lijek za privlačenje investicija. Iako se nude porezne olakšice, čak 9000 eura po radniku i drugi poticaji, rijetki su oni koji su ga iskoristili. Vrdoljak će sad i taj zakon morati mijenjati ne bi li ipak privukao investitore. Na kraju, na isti birokratski zid su naišli i oni koji su čekali poticaje za industriju nakon što je napokon donesena strategija. Nedavno je objavljeno da su samo četiri poduzetnika u dvije godine povukla novac.

NEUSPJESI BI MU SE USKORO MOGLI OBITI O GLAVU

U prazno je najavio i javno privatno partnerstvo za Trg pravde od 1,3 milijarde kuna. Na kraju je projekt ostao mrtvo slovo na papiru. Zaredale neuspjehe ambicioznog ministra treba gledati i u širem političkom kontekstu te bi mu se oni mogli obiti o glavu. Vrdoljak je jedan od kandidata za čelnika HNS-a, jer nakon parlamentarnih izbora Vesna Pusić više ne želi ostati na toj dužnosti. Također, HNS po (ne)uspješnosti svojih ministara može tražiti određena visoka mjesta na izbornim listama. Čini se da Vrdoljak kao svježa politička zvijezda jako brzo gubi

sjaj.