HDZ-ova Hrvatska: Štiti se plagijat i nagrađuje podobnost, a ne stručnost

Premijer Plenković spašava Barišića i promovira Ladislava Ilčića, a odriče se Ivana Đikića i ignorira Borisa Jokića

Prije nešto manje od dvije godine HDZ je upozoravao na “egzodus” iz Hrvatske. Optuživao je SDP-ovu vladu da svojom “nehrvatskom” politikom tjera iz zemlje mlade, visokoobrazovane, talentirane ljudi kojima ne omogućuje zapošljavanje i ostvarivanje ambicija. Nije bitno što je glavnina “egzodusa” kretala upravo iz krajeva u kojima je dominirao HDZ. HDZ je koristio i tu priliku da optuži “komunističku vlast” da istjeruje Hrvate. “Ne želimo biti mirni i pasivno promatrati dok pred nama odlazi hrvatska budućnost”, poručivala je zastupnica Sunčana Glavak, kasnije glasnogovornica vlade. A onda, u samo godinu dana, perspektiva se promijenila. Sad nije nikakav problem što, primjerice, znanstvenici poput Ivana Đikića odlaze iz Hrvatske. “Žao mi je što Đikić odlazi”, rekao je premijer Andrej Plenković. “Ja sigurno nisam kriv za to, ovo je slobodna zemlja”. Prije samo mjesec dana nešto slično, ali ne o Đikiću, rekla je i predsjednica države: “Ljudi danas imaju slobodan izbor te mogu otići ako smatraju da im ovdje nije dovoljno dobro”. Ono što je nekad bio problem, sad se pretvorio u slobodu. Slobodu da svatko tko se ne slaže s HDZ-om, tko se ne slaže s plagijatorima, s nepotizmom, korupcijom, govorom mržnje iz redova HDZ-a, može slobodno udariti preko granice. Znanstvenik Ivan Đikić pobunio se protiv ministra znanosti Pave Barišića. Optužio Odlaze grintavci, ostaju HDZ-ovi birači. Ili da parafraziramo izjavu Ruže Tomašić: ‘Hrvatska je zemlja HDZ-a, svi ostali su samo gosti’ je premijera da ignorira njegove argumente, čak i da se “služi brojnim neistinama”. Pa ipak, premijer je stao na stranu svojeg ministra optuženog za višestruke plagijate, a poznatog znanstvenika poslao da “slobodno napusti Hrvatsku”. Takvi mu ne trebaju. Tako se egzodus iz Hrvatske nastavlja i pod vlašću HDZ-a, ali ovoga puta HDZ to promatra kao nešto normalno. U Hrvatskoj je tek sad “dovoljno dobro”, s obzirom na to da su na vlasti “oni koji se znaju prekrižiti”, da su šatoraši spremili prnje, a stožeraši odložili čekiće. HDZ je uvijek polagao pravo na Hrvatsku i Hrvatska je bila dobra samo onda kad je bila skrojena po njegovim mjerilima. Svi ostali mogu slobodno otići. Nitko ih neće zaustavljati. To je ta HDZ-ova sloboda. HDZ to smatra prirodnom selekcijom: odlaze grintavci, ostaju HDZ-ovi birači. Ili da parafraziramo izjavu Ruže Tomašić: “Hrvatska je zemlja HDZ-a, svi ostali su samo gosti”. Premijer Plenković spašava Barišića i promovira Ladislava Ilčića, a odriče se Ivana Đikića i ignorira Borisa Jokića. To je, vidite, Hrvatska kakvu zamišlja šef HDZ-a, onakva kakvom su je zamišljali i njegovi prethodnici, od kojih je on navodno trebao biti napredniji, moderniji, liberalniji... To je negativna selekcija u kojoj se štiti plagijat i odbacuje izvrsnost, nagrađuje podobnost, a ne stručnost, slijedi ideologija, a ne promovira napredak. I to je ta sloboda na koju nas prisiljava HDZ.