Grčki novac s likom Aleksandra Velikog
stao na temelju sporazuma o poslovnoj suradnji i osnivanju istoimenog konzorcija pet hrvatskih nacionalnih kazališta. Osječani će tako moći vidjeti sedam gostujućih naslova ostalih nacionalnih kazališnih kuća, a to su predstave HNK-A u Zagrebu: drama "U agoniji" Miroslava Krleže (režija: Ivica Buljan) i balet "Peer Gynt" Henrika Ibsena (koreografija i režija: Edward Clug), HNK-A Ivana pl. Zajca Rijeka: komedija "Na tri kralja ili kako hoćete" Williama Shakespearea (režija: Franka Perković) i balet "Transparada" skupine koreografa, HNK-A u Varaždinu: drama "Matiaš, Grabancijaš, Dijak" Tituša Brezovačkog (režija: Krešimir Dolenčić) te HNK-A Split: drama "Usidrene" Elvisa Bošnjaka (režija: Nenni Delmestre) i drama "U malu je uša đava" Tisje Kljaković Braić (režija: Mario Kovač).
Upisi građanske pretplate za 116. sezonu za dosadašnje će se pretplatnike obavljati od 26. rujna do 3. listopada, nakon čega će se novi pretplatnici moći upisati do 10. listopada, a upisi za pretplatnički ciklus “K-HNK” su u tijeku te će se odvijati do 20. listopada. Radno vrijeme blagajne tijekom upisa pretplate svakim je danom od 9 do 12 sati te od 17 do 19 sati i subotom od 9 do 12 sati, a nedjeljom blagajna ne radi. ■
Ponovno prava kulturna senzacija na jednom od najvažnijih europskih lokaliteta starijeg željeznog doba - onog u srcu Papuka, na kaptolačkoj Gradini, prenosi HTV. Nakon najsjevernijeg nalaza grčkih kaciga u Europi, arheolozi su upravo pronašli pravi raritet - grčki srebrni novac s likom Aleksandra Velikog kojim su trgovale onodobne kneževske ratničke elite... Ova srebrna drahma koju s jedne strane krasi lik Aleksandra Velikog, a s druge na prijestolju gordi Zeus s orlom, arheološka je senzacija u europskim razmjerima. Iskovan nadomak drevnog Efeza u Maloj Aziji, baca novo svjetlo na život ratničke elite halštatske kulture. Baš ona krojila je kartu Europe stoljećima prije Krista.
- To posve sigurno upućuje da nakon nalaza grčkih kaciga, a ovdje ih imamo najsjevernije u svijetu koje datiramo u 6. stoljeće prije Krista, cijelih 300 godina prije ovdje život traje i Kaptol je i dalje najvažnije europsko raskrižje u komunikaciji između Egeje, srednje Europe i sjevera, Baltika - naglašava prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica, voditelj arheoloških istraživanja lokaliteta Kaptol-gradac. Upravo ovdje na vjetrovitim vrhovima Papuka trgovalo se skupocjenim grafitom. Ova fina ritualna keramika iz jedinog dvojnog kneževskog groba u svijetu, naravno s kaptolačke nekropole - o tome zorno svjedoči.
- Kad kažem fine, znači da je bila napravljena jako dobro, od dobro pročišćene gline fenomenalno ukrašene. Pronašli smo i utege koji su služili za tkalački stan - kaže doc. dr. sc. Janja Mavrović Mokos, Odsjek arheologije Filozofskog fakulteta, Zagreb. U stijenkama ulomaka keramičkih posuda, baš poput ovih - skriva se prava riznica podataka o svakodnevici i prehrambenim navikama naših drevnih predaka. A bile su to, kaže struka - prave gozbe.
- Ono što je nama svakako sreća je da možemo razlikovati primjerice vrste mesa koje su jeli, jesu li pili mlijeko ili nešto drugo iz ovih posuda - naglašava Luka Bruketa, Odsjek arheologije Filozofskog fakulteta, Zagreb. Željezne i brončane sjekire, ali i ova raritetna "mahaira", zakrivljeni keltski mač, pronađeni u grobovima ratničkih kaptolačkih knezova u samom su vrhu europskih nalaza starijeg željeznog doba. Naravno, najbolji su dokaz snažnih trgovačkih i društvenih veza na golemom prostoru od Mediterana preko Podunavlja do Alpa. ■