EVLADATI ENERGETSKU INSTVO, EUROPSKE RACIJU I PLURALIZAM...
iznijeti sljedeći mjesec, navevši samo nekoliko načela na kojima će počivati ti prijedlozi. "Države članice trebale bi imati veću fleksibilnost kad je riječ o načinima smanjenja duga, ali i veću odgovornost za dogovorene rezultate. Trebala bi postojati jednostavnija pravila koja svi mogu poštovati. Time bi se otvorio prostor za strateška ulaganja, a financijskim tržištima dalo bi se potrebno pouzdanje", rekla je te najavila i pomoć malim i srednjim poduzećima. Između ostaloga, najavila je prijedlog o jedinstvenom skupu poreznih pravila za poslovanje u Europi pod nazivom BEFIT te revidiranje direktive o kašnjenju u plaćanju. "Svako četvrto poduzeće odlazi u stečaj zbog kašnjenja u plaćanju računa, što nije pošteno. To će biti spas za milijune obiteljskih poduzeća", upozorila je predsjednica Europske komisije. Osvrnula se i na nedostatak radne snage. Iako EU ima rekordno nisku stopu nezaposlenosti s jedne strane, s druge strane ima također rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta. Nedostaje vozača kamiona, konobara, osoblja u zračnim lukama, njegovatelja, inženjera, informatičara itd. Stoga je potrebno veće ulaganje u osposobljavanje i usavršavanje u suradnji s poduzećima, kao i privlačenje stručnjaka izvan EU-A.
Von der Leyen je poručila zemljama zapadnog Balkana te Ukrajini, Moldaviji i Gruziji da su dio europske obitelji: "Dio ste naše obitelji, vaša je budućnost u Europskoj Uniji, i ona bez vas nije potpuna!". Podržala je i osnivanje šire Europske političke zajednice, čiji će se prvi sastanak održati sljedeći mjesec u Pragu. U Pragu će se 6. i 7. listopada održati sastanak čelnika EU-A, na koji su pozvane zemlje zapadnog Balkana te nekoliko zemalja iz susjedstva: Norveška, Švicarska, Lihtenštajn, Velika Britanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Turska, Armenija i Azerbajdžan. Bio bi to prvi samit Europske političke zajednice, ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. To bi trebala biti platforma za politički dijalog i suradnju između EU-A i zemalja koje teže članstvu u Uniji i onih koje to ne žele.
Von der Leyen je najavila i paket za zaštitu demokracije koji će pridonijeti razotkrivanju prikrivenih stranih utjecaja i sumnjivog financiranja. "Moramo se bolje zaštititi od zlonamjernog upletanja", rekla je te također najavila i ažuriranje europskog zakonodavstva za borbu protiv korupcije. "Želimo li biti vjerodostojni kada od zemalja kandidatkinja tražimo da ojačaju svoje demokracije, moramo iskorijeniti korupciju i kod kuće", zaključila je Ursula von der Leyen.
Što se Hrvatske tiče, odnosno svega navedenog, ili bar energetike, RH s mjerama koje Vlada donosi, na tragu zaključaka Europske komisije. Tako će INA sav plin proizveden u Hrvatskoj morati prodavati HEP-U, a mora povećati i proizvodnju prirodnog plina za 10 posto u odnosu na planiranu. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović jasno je naglasio da će sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj i ostati u Hrvatskoj! Naveo je i kako će HEP taj plin dalje distribuirati, odnosno prodavati kućanstvima, bolnicama, vrtićima te svim drugim institucijama. Mjere su privremene i propisuju se za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine.
NA PRAVOM PUTU
Prema političkim i ekonomskim analitičarima, mjere EU-A koje su bez presedana, ne bi trebale ostati samo zbir "lijepih riječi" i "dobrih ideja", nego konkretno pomoći građanima da prežive jesen i zimu uz energetsku krizu, inflaciju i poskupljenja. Mjere EU-A trebale bi stati na kraj i ratnom profiterstvu, osigurati koliko-toliko normalno funkcioniranje ekonomije, gospodarstva... Drugim riječima, ma koliko je govor Ursule von der Leyen bio deklarativan i vezan uz aktualnu kriznu situaciju i posljedice ukrajinskog rata koje trpi Europska unija, u širem kontekstu, izravno i neizravno, mogla su se iščitati temeljna pitanja opstanka Europske unije u budućnosti. Izostala je, doduše, objektivna procjena učinkovitosti sankcija prema Rusiji, no nedvojbeno se može zaključiti da prioriteti EU-A ne dolaze u pitanje, a to su: očuvati jedinstvo Unije, europske vrijednosti, demokraciju i pluralizam. Uzimajući sve u obzir, poruka bi mogla glasiti: Svatko bira svoj put, naš je EU, jer bez EU-A pojedinim članicama, uključujući i Hrvatsku, izlaz iz krize bila bi gotovo nemoguća opcija. ■