Zajednička knjiga ogranaka Virovitica, Slatina i Orahovica
O životu hrvatskog čovjeka na području gdje se kaj susreće sa što, gdje se podravska ravnica prelijeva u brjegove Papuka
Na Prvom festivalu knjige, koji je u povodu 180. obljetnice osnutka Matice hrvatske održan u Zagrebu pod sloganom "Matica dobrih knjiga", predstavljena su brojna izdanja Matice hrvatske i 28 Matičinih ogranaka diljem Hrvatske i BIH, kao i gostujućih nakladnika. Među predstavljenima bila je i jedna od posljednjih knjiga rođenog Slatinčanina, akademika Viktora Žmegača, "Vrhunski europski romani".
Plodna suradnja
Slatinski Ogranak Matice hrvatske predstavio se knjigom iz naklade Male slatinske biblioteke "Hvatajte se u pleteno kolo: Tradicijska glazba Virovitičko-podravske županije" Miroslave Hadžihusejnović Valašek. Slatinsku knjigu, koja je zapravo županijska, jer je objavljena u nakladi sva tri Matičina ogranka u Virovitičko-podravskoj županiji (Slatina, Orahovica i Virovitica), predstavile su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Virovitici Dubravka Sabolić i suurednica knjige Dragica Šuvak. Promociju je moderirala Tamara Džebić Šaljan, voditeljica Vijesti iz kulture na HRT-U. - Ova knjiga nije jedini projekt koji ogranci rade zajedničkim snagama, zajedno izdajemo i Zavičaj, časopis za kulturu i umjetnost s područja Virovitičko-podravske županije, znali smo zajedno organizirati i Dane Matice hrvatske, a pomažemo se i dolaskom na priredbe i programe kao gosti ogranaka u Slatini ili Virovitici rekla je Dubravka Sabolić. Na predstavljanju nije bila autorica knjige Miroslava Hadžihusejnović Valašek, pa ju je predstavila Zorica Varga, koja je također pročitala pismo zahvale koje je autorica uputila Matičinu ogranku u Slatini na poziv da sudjeluje na predstavljanju njene knjige na Festivalu. "Upravo glazba, odnosno nota, nije samo mrtvo slovo na papiru, nije arheološki nalaz, dokaz ljudskog trajanja kojeg ćemo staviti u muzej i njemu se diviti. Note i slova su građa koju je lako probuditi, pa da ona opet zaživi, možda u nekom drugom vremenu i drugom prostoru. Možda ga novi ljudi prigrle i usvoje kako su i ovi stari usvajali građu od nekih drugih, ako im se sviđala. O nama ovisi da građi damo priliku da se predstavi i osvoji emocije, pa da pjesma opet propjeva, a to će ona koja nosi ljudsku dušu širokih vremenskih i geografskih prostora. U slavonskoj Podravini ima glazbe koja se mora voljeti jer je nova, jer je pjevna, lijepa i naša, ali gotovo nepoznata… Vaša glazba nije šokačka, nije seljačka, ona je nježna verzija starogradskih pjesama, a te pjesme čuvaju korijenje iz srednjoeuropskih prostora, žive kod nas stoljećima, i one su našu hrvatsku pjesmu već davno vezale uz Europu. Ipak, ostali ste svoji, i svako selo njeguje svoj izričaj. Zato ste vi drukčiji od drugih, budite ponosni", dio je pisma koje je uputila autorica knjige.
Notni zapisi
I te su njezine riječi dokaz da je prostor današnje Virovitičko-podravske županije, poznat i kao slavonska Podravina, u folklornom smislu bio neistraženo i malo poznato područje. Tu prazninu ispunila je, zaokružila znanje i stvorila cjelovitu, široku etnomuzikološku i plesnu sliku Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema knjiga Miroslave Hadžihusejnović Valašek. Knjiga se temelji na terenskim audiosnimkama i transkripcijama autorice, nastalim od 1994. do 2018. godine te na povijesnoj rukopisnoj građi iz sredine 20. stoljeća, ponajviše vlč. Ivana Sučića iz Čađavice, nastaloj od 1953. do 1959. godine, a sadrži 307 notnih zapisa (uglavnom vokalne glazbe), uz odgovarajuće podatke o tradicijskoj glazbi, terenskom istraživanju, sadržaju knjige, biografijama zapisivača, izvodima iz recenzija, s popisima i pregledima građe i literaturom. O prikupljanju građe za knjigu i njezinu nastanku i sadržaju opširno je govorila Dragica Šuvak.
- Ova knjiga nije samo notna zbirka, nego izvor etnografskih podataka Virovitičko-podravske županije, stoga nije samo o glazbi, nego o životu hrvatskog čovjeka na području gdje se kaj susreće sa što, gdje se podravska ravnica prelijeva u brjegove Papuka - rekla je Šuvak.
Osim što je prva notna zbirka tradicijske glazbe Virovitičko-podravske županije, ova knjiga jedina je županijska knjiga svjetovnih napjeva kulturne baštine s napisanim notama u kontinentalnoj Hrvatskoj. ■
Glazba u slavonskoj Podravini mora se voljeti jer je nova, pjevna, lijepa i naša…