Suša i rat znatno su smanjili urod i zalihe žitarica

Očekuje se da će se proizvodnja u Europskoj uniji spustiti na najnižu razinu u petnaest godina

Svjetske zalihe žitarica približavaju se najnižim razinama u posljednjih gotovo deset godina, unatoč obnovi ukrajinskog izvoza, a urod je u drugim velikim proizvođačima manji no što se očekivalo. Loši vremenski uvjeti od Sjedinjenih Država do Francuske i Kine smanjili su urod žitarica i zalihe, povećavši opasnost od gladi u siromašnijim dijelovima svijeta. Uvoznici, proizvođači hrane i stočari nadali su se da će žitarice biti dostupnije nakon obnove ukrajinskog izvoza preko crnomorskih luka i velikih zasijanih površina u SAD-U. No sada se očekuje da će urod kukuruza u SAD-U, vodećem proizvođaču, biti najslabiji u posljednje tri godine, a suša je naškodila i žetvi u Europi i ugrožava predstojeću sjetvenu sezonu u Južnoj Americi. Do kraja poljoprivredne godine 2022./2023. svjetske zalihe kukuruza bit će dovoljne za samo 80 dana potrošnje. Njihova razina bit će 28 posto niža nego prije pet godina i najniža od 2010./2011., prema podatcima koje je Reutersu otkrilo Međunarodno vijeće za žitarice. To bi značilo da će pokrivati manje dana potrošnje nego 2012. godine, kada je globalna kriza hrane izazvala nerede. Vlade su zabrinute.

Zbog suše i snažnih vjetrova Mark Gross iz Južne Dakote očekuje ove jeseni samo 20 bušela (544 kilograma) kukuruza po jutru na nekim poljima, više nego 80 posto slabiji urod od lokalnog prosjeka u prošloj godini. Proljeće je bilo presuho, a zatim su dvije slabe oluje donijele razorne udare vjetra, od 100 milja na sat (160 km/h), objašnjava Gross. "Bit će kao 2012. godine, a nitko to ne želi priznati", ističe Gross. Oskudne zalihe žitarica odražavaju utjecaj klimatskih promjena, ali i pojačanu globalnu potražnju za stokom koja se hrani kukuruzom. Globalne zalihe žitarica spustit će se na kraju poljoprivredne godine na najnižu razinu u posljednjih osam godina, objavilo je Međunarodno vijeće za žitarice. Ako se vrijeme ponovo pogorša, zalihe bi se mogle još više smanjiti, osobito ako se suho vrijeme u Južnoj Americi protegne i na glavnu sjetvenu sezonu. Očekuje se da će se proizvodnja u EU-U spustiti na najnižu razinu u 15 godina, a pad će natjerati Uniju da u aktualnoj poljoprivrednoj godini poveća uvoz iz Ukrajine za oko 30 posto, na 10,4 milijuna tona, objavila je konzultantska kuća Strategie Grains. Veća europska potražnja za uvozom značit će manje za zemlje poput onih na sušom pogođenom Rogu Afrike.

Ukrajinski izvoz kukuruza i pšenice porastao je otkako je omogućena isporuka preko luka na Crnom moru. No tek treba vidjeti koliko Ukrajina doista može izvesti, posebice ako se rat oduži. "Moglo bi se nazvati lažnom nadu da će Ukrajina premostiti trenutni jaz između ponude i potražnje", rekao je Gary Blumenthal iz konzultantske tvrtke za poljoprivredu World Perspectives. Očekuje se da će Ukrajina ove godine, u uvjetima ruske invazije, pobrati od 25 do 27 milijuna tona kukuruza, u odnosu prema 42,1 toni u 2021. Rusiji pak izvoz otežavaju sankcije, unatoč rekordnom urodu pšenice, napominje Reuters. ■

TOPLINSKI VALOVI I ŠUMSKI POŽARI

U regiji Mayenne na sjeverozapadu Francuske, najvećem proizvođaču žitarica u EU-U, poljoprivrednik Dominique Defay kaže da neke biljke kukuruza imaju malo klasja i kako se priprema za urod 35 posto manji od prosjeka. Nadao se da će dobiti bar 135 bušela po jutru, blizu donje granice petogodišnjeg prosjeka, ali najveća suša od 1958. mogla bi spustiti urod i na samo oko 90 bušela. “Ti su usjevi dobili vrlo malo vode”, rekao je Defay. U srpnju je u Francuskoj prosječno palo manje od centilitra kiše po četvornom metru. Riječni su pritoci presušili, a zemlju su opustošili uzastopni toplinski valovi i šumski požari.