Bez razvitka prerađivačke industrije Slavonija i Baranja nastavit će gubiti stanovnike
za razvoj gospodarstva potrebno je stvoriti povoljno okruženje, naglašava Crnković
Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je ovih dana ekonomski analitičar Damir Novotny. Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, jer je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju. Podatci iz popisa stanovništva pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske 2021. u odnosu prema 2011. smanjio za 413.056, ili 9,64 %, pri čemu je taj broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama. Najveći relativni pad broja stanovnika je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj (19,04 %), Požeško-slavonskoj (17,88 %), Brodsko-posavskoj (17,85 %) i u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %). Tu su, dakle, od pet slavonskih županija čak njih četiri.
Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima udjel u BDP-U slavonskih županija od oko 14 %, što je obilježje niskorazvijenih zemalja. "Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će, naravno, negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu", istče. Napominje kako su Vladine intervencije u tom području uglavnom financirane iz EU fondova, što jednostavno nije dovoljno. Zemlje članice EUA, primjerice, Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila velik dio EU fondova i nacionalnih sredstava s ciljem privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijski sektor.
Promašene politike
Mišljenja je i kako su Vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene. Za ratarsku proizvodnju, kako je kazao, danas je potrebno okrupnjavanje, nikako ne održavanje malih poljoprivrednih gospodarstava. Uz proizvodnju mlijeka nužno je imati prerađivačke kapacitete, kako je to svojedobno učinila Irska, koja je iz EU fondova financirala ulaganja u oko 120 malih mljekara i proizvodnju sira. Uz poljoprivredne površine slične onima u Hrvatskoj, Irska danas izvozi sira i maslaca u vrijednosti od oko 1,5 milijardi eura, a Hrvatska je velik uvoznik sira i maslaca, kazao je Novotny. Manje površine mogu se specijalizirati za intenzivnu proizvodnju povrća, uz uvjet navodnjavanja, istaknuo je i dodao kako se u Hrvatskoj vrlo malo poljoprivrednih površina natapa, unatoč činjenici što je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU-U koje imaju najveće rezerve podzemnih voda.
- Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas jadran
ske Hrvatske, koja unatoč renti položaja uživa velike Vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture - istaknuo je Novotny.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Boris Crnković ističe kako su rezultati popisa potvrdili sve ono na što stručna, ali i opća javnost upozoravaju već godinama. Događa nam se demografski slom koji prijeti prerasti u demografsku katastrofu, ne samo zbog činjenice što smo izgubili gotovo 10 % stanovništva, nego posebno zbog činjenice što se smanjuje udjel mlađih dobnih skupina, koje bi trebale biti nositelj demografske obnove, ali i cjelokupnog gospodarskog razvoja, kaže. Podsjeća da taj problem nije od jučer, nego buja godinama, pa i desetljećima, i nije utemeljen samo na gospodarskoj problematici nego i na nizu drugih čimbenika (promjene životnog stila, kasnije stupanje u brak, manji broj djece u obitelji). Tako, kaže, ni rješenje nije za - sutra, jer nije jednostavno niti je moguće u kratkom roku - i uz jasne i učinkovite populacijske mjere bit će potrebne godine i desetljeća za promjenu trendova. Podsjeća kako slavonske županije, dijelom uz iznimku Osječko-baranjske, nažalost, predvode listu županija s najvećim smanjenjem stanovnika, što je rezultat prije svega gospodarskog zaostajanja regije, koja se, nakon rata i ratnih razaranja, nije snašla u tranziciji gospodarstva. Što zbog ratnih razaranja što zbog nedovoljno dobro provedene pretvorbe i privatizacije, kao i promjene strukture gospodarstva u Slavoniji i Baranji, izgubljena su brojna radna mjesta, što je bio primarni okidač i za iseljavanje, tumači.
Promjena trendova
- Uz brojne druge čimbenike, ključ za promjenu negativnih trendova treba biti razvoj gospodarstva, za koji je potrebno stvoriti povoljno okruženje. Prije svega potrebno je, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini, propitati cjelokupni sustav javne administracije, koji je kod nas vrlo ekstenzivno dimenzioniran. I do sada su se troškovi javne administracija u Hrvatskoj smatrali previsokim i smanjivali konkurentnost našeg gospodarstva. Ako nas je sada oko 10 % manje, a trošak se javne administracije ne smanjuje, ispada da svi mi sada plaćamo taj trošak oko 10 % više. Vrlo često se kao argument zadržavanja županijskog ustroja te velikog broja općina i gradova navodi zadovoljavanje lokalnih potreba stanovništva, a time i ostanak stanovništva. Rezultati popisa pokazuju da to nije tako; ako nas je 10 % manje, a u ponekim županijama i mikroregijama i do 20 %, postavlja se pitanje održivosti i smislenosti cjelokupnog teritorijalnog ustroja. Mislim da je ovo trenutak u kojem trebamo krenuti u okrupnjavanje i racionalizaciju cjelokupnog tog sustava. I to ne samo zbog smanjenja troška nego i zbog povećanja kvalitete koju time možemo postići. S obzirom na to da sam iz sektora visokog obrazovanja i znanosti, mogu navesti primjer iz njega. Postavlja se pitanje trebaju li nam na ovaj broj stanovnika i uz konstantan pad broja maturanata u Slavoniji dva javna sveučilišta i dva javna veleučilišta. Isto vrijedi i za zdravstvo, sudstvo, školstvo, cjelokupnu javnu administraciju - kaže Crnković.
Nadalje, s obzirom na doista nezavidnu poziciju Slavonije, smatra kako joj je potrebna posebna pozornost i dodatna intervencija države u poticanju razvoja prije svega prerađivačke industrije, koja jedina može potaknuti transformaciju gospodarstva i stvoriti dovoljan broj novih radnih mjesta. Naime, jedno radno mjesto u prerađivačkoj industriji može stvoriti i do dva u drugim sektorima. - Razvoj te industrije potrebno je bazirati na sirovinskoj bazi koju nam daje poljoprivreda, dakle tu prvenstveno mislim na prehrambenu industriju. Poljoprivreda treba ostati važan dio gospodarstva, ali ne može dati veliku dodanu vrijednost ni generirati dodatnu zaposlenost, ona treba biti baza za poticanje lokalne prerađivačke industrije. Poljoprivreda danas više nije radno intenzivna djelatnost, a i potrebno je znatno okrupnjavanje da bi mogla biti konkurentna - ističe Crnković. U Slavoniji, dodaje, imamo izvrsnih primjera nekoliko velikih poljoprivrednih proizvođača koji mogu biti konkurentni na europskom tržištu, prije svega zahvaljujući njihovoj veličini, korištenju prednosti ekonomije obujma i primjeni suvremenih tehnika proizvodnje, koje si mali proizvođači ne mogu priuštiti.
- Trenutak je ovo u kojem trebamo zbijanje redova i zajedničko djelovanje svih društvenih aktera, gospodarstva, države i akademske zajednice, te vjerujem da se uz jasnu viziju i pametno političko vodstvo može očekivati promjena trendova - zaključuje. ■