Uvjet je za EU novac da država postane vlasnik svih bolnica

Predviđeno je smanjivanje broja domova zdravlja s 49 na 23, tj. svaka bi županija trebala imati jedan, a Grad Zagreb bar tri

Iako se očekivalo da će zakonske izmjene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru prije ljetne stanke, one još nisu ni u e-savjetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine.

Neki od reformskih poteza bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice, objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi svima ubuduće vlasnik trebala biti država. Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kada će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili: "Vrlo uskoro."

Javno i privatno

Reformom će jačati uloga domova zdravlja, čiji bi se broj trebao smanjiti s 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i dosad. Predviđeno je i širenje djelatnosti domova zdravlja koji bi omogućili više specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u njima posljedično zaposliti više specijalista, ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista "na terenu". U Ministarstvu najavljuju reorganizaciju bolnica, daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju lista lijekova HZZO-A, novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova. Također i izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama, kao i regulaciju rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Ministar Vili Beroš još je u lipnju najavio dodatno ograničavanje rada liječnika u javnom zdravstvu i privatnoj praksi. Uz ravnatelja, njegove zamjenike i pomoćnike, u privatnoj praksi ubuduće ne bi smjeli raditi ni predstojnici klinika, kliničkih zavoda, kao ni pročelnici bilo koje službe neke zdravstvene ustanove. Trenutačno neki od njih ne samo da rade privatno, nego imaju svoje klinike.

U Ministarstvu ističu četiri reformska smjera obuhvaćena zakonskim prijedlozima. To su: zaokret prema prevenciji i ranom dijagnosticiranju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. Fokus će, kažu, biti na kvaliteti umjesto kvantiteti pružanja zdravstvenih usluga i postizanju financijske održivosti. Poručuju da reforma zdravstva mora biti vođena realnim ciljevima, odnosno onim čime raspolažemo: brojem liječnika i bolnica, tehničkim kapacitetima i objektivnim financijskim mogućnostima.

Politički konsenzus

Upitani za komentar najavljenih reformskih mjera i kašnjenje u proceduri njihova donošenja u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) poručuju kako reforma neće biti ostvariva bez

HLK: Treba racionalizirati rashode

”Racionalnija javna nabava, ulaganje u infrastrukturu, financijska stabilizacija sustava, samo su neke od važnijih stvari za reformu zdravstva”, poručuje HLK. Napominju i da zdravstveni sustav nije postavljen u realne financijske okvire, jer planirani prihodi nisu dostatni za rashode sadašnjeg opsega zdravstvene zaštite. Racionalizirati treba i rashodovnu stranu (objedinjena, odgovorna javna nabava), a moguće je postići i bolje cijene za posebne lijekove koji koštaju 2,5 milijardi kuna godišnje, a ako bismo ih nabavljali u suradnji s još nekim sličnim državama mogli bismo postići povoljnije cijene.