Hrvatska je područje iznimno velike biološke raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta

Hrvatska je područje veoma raznolikih i dobro očuvanih prirodnih ljepota, uz iznimno veliku biološku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta te velik broj zaštićenih prirodnih područja. U našoj se zemlji preklapaju područja prirodne raširenosti određenih životinjskih vrsta ili skupina karakterističnih za sjeverne dijelove Europe te onih koje žive na području istočnog ili zapadnog Sredozemlja. Prema neslužbenim podatcima, u Hrvatskoj živi 23.876 životinjskih vrsta i podvrsta od čega je njih 565 endemično (životinjska vrsta koja živi na određenom, često malom teritoriju ili akvatoriju; u ovom slučaju samo na području Hrvatske), a 1624 životinjske vrste i podvrste su zaštićene. Strogo zaštićenim životinjskim vrstama smatraju se ugrožene zavičajne divlje vrste, endemi, divlje vrste koje moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska član. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode proglašava strogo zaštićene vrste životinja na prijedlog

Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Strogo zaštićene životinjske vrste zabranjeno je loviti i ubijati, uznemiravati na bilo koji način, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladunčadi, migracija i hibernacije, namjerno uništavati njihova gnijezda i legla te uništavati područja na kojima se razmnožavaju ili odmaraju. Svako nedopušteno ponašanje pojedinca protivno zakonu smatrat će se prekršajem koji će pojedinac morati nadoknaditi novčanom kaznom. Državni zavod za zaštitu prirode je krajem 2013. godine donio Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama.

Prekomjerna onečišćenja voda, tla i zraka, intenzivna poljoprivreda, zahvati na vodotocima, ilegalna odlagališta otpada, širenje građevinskih područja, izgradnja prometnica, masovni turizam i brojne druge ljudske aktivnosti dovode do neposrednog ili posrednog gubitka mnogih životinja. Intenzivni izlov kroz lov i ribolov te unos stranih vrsta također su prijetnja brojnim vrstama, od kojih su mnoge endemične i reliktne, što bi značilo da su u prošlosti živjele na znatno većem području nego danas. Tako je u Hrvatskoj zabilježeno oko 400 vrsta ptica, od kojih je 230 gnjezdarica, čime se Hrvatska svrstava u sam vrh Europe po raznolikosti ptica. Veliki je broj vrsta tih raspjevanih pernatih stanovnika široko rasprostranjen, ali neke su ipak ograničene na određena područja.

■

Bjeloglavi sup i orao štekavac ptice su koje se mogu pohvaliti rasponom krila većim i od dva metra