’’Otkuda ste, g. Matek?’’: orahovački su Mateki saznali tko su im preci

Uorganizaciji orahovačke Gradske knjižnice u punoj višenamjenskoj dvorani održana je zanimljiva književno-edukativna večer. Naime, gost je bio novinar, publicist i hrvatski diplomat Vladimir Matek, koji je Orahovčanima predstavio svoju knjigu, točnije rezultate osmogodišnjeg istraživanja pod nazivom ''Otkuda ste, g. Matek?'', koja govori o povijesti prezimena Matek i njihovu podrijetlu iz nekoliko krajeva Hrvatske.

- Ovo je moje osmogodišnje istraživanje o sve četiri skupine obitelji koje nose prezime Matek u Hrvatskoj. Jedna skupina potječe iz podvelebitske župe Jasenice, dakle tamo kod Masleničkog mosta, odakle dolazi i najveći broj Mateka koji danas žive u Slavoniji i, naravno, ovdje u Orahovici. U Slavoniju su Mateci dolazili u nekoliko valova, neki nakon Prvog svjetskog rata, neki nakon Drugog i moje je istraživanje govori da su ovi slavonski Mateci, iako u nekom dalekom, ipak u srodstvu. Druga skupina Mateka potječe iz virovitičkog kraja, iz Bušetine, i ne zna se točno odakle su se ovamo doselili, no poznato je da su na ovaj prostor došli nakon odlaska Turaka, ali ono što sam uspio istražiti je da su najvjerojatnije došli iz Hrvatskog zagorja. To nam govori činjenica što je Bušetina najistočnije mjesto gdje se još govori arhaičnom kajkavštinom, posebno oni najstariji mještani. Treća skupina je baš iz Hrvatskog zagorja, kojih ima samo nekoliko živih jer su ih odnijele bolesti, glad, a dosta je u tim obiteljima bilo i ženske djece, pa loza nije nastavljena. I četvrta skupina Mateka podrijetlom su Česi koji su došli u Hrvatsku iz Prekopakre. Imaju li svi oni nekog zajedničkog pretka, to ne znamo, ali znam da su ovi moji iz Jasenica isto tako došli iz unutrašnjosti jer prezime Matek više odgovara kajkavskom i srednjoeuropskom području – rekao je Vladimir Matek te naglasio kako najstariji zapis prezimena Matek datira iz 1598. sa Žumberka, gdje su Mateki bili kmetovi grofa Jurja Drinskog.

- Možemo li sada sve to skupa povezati - teško, jer toliko starih dokumenata nema. Kod ovih naših iz Jasenica i Rovanjske uspio sam identificirati više od 2500 pojedinaca, što je ukupno pokrilo 11 generacija. Mateki ili Mateci su u Orahovicu došli kada je jedan iz loze Mateka, Ante, 1916. zbog sve manje obradive zemlje u Dalmaciji prodao svoj dio zemlje i otišao u Slavoniju, gdje je već imao neku rodbinu, a 1918. za njim kreće i njegov brat Pilip, a potom naši preci odlaze u Orahovicu u veliki logor za vojnu obuku koji je Orahovčanima poznat kao Lager – ispričao je Matek. - Puno je tu bilo sjedenja i kopanja po arhivima, hodanja po terenima, crkvama, matičnim uredima, razgovora sa starim ljudima, pa sati i sati sjedenja pred ekranom, i zanimljivo je bilo istraživati jer danas ovim mojim uratkom svi Mateci mogu shvatiti koliko su teško i u kakvim uvjetima njihovi preci živjeli i zašto su se selili – rekao je Vladimir Matek prisjećajući se osam godina istraživanja te zahvalio svima koji su mu na bilo koji način pomogli da napravi ovu knjigu.

U Orahovici i prigradskim naseljima živi 10 - 15 obitelji Matek i većina je njih sa zanimanjem pratila ovu večer. Sve nazočne i autora Vladimira Mateka pozdravila je ravnateljica Gradske knjižnice Jelena Mihelčić zahvalivši što je Orahovici donio još jedan dašak zanimljive i prebogate povijesti.

Slavonski Mateci ili Mateki došli su iz Jasenica, iz podvelebitskog kraja pokraj Masleničkog mosta

Jedan od najstarijih Mateka u Orahovici, Blaž Matek, poznat kao Bajo Matek, komentirao je: “Prekrasno je saznati odakle potječeš, kako su tvoji došli ovamo gdje sada živimo i gdje sve Mateka ima po cijeloj Europi. Doista zahvaljujem gospodinu Vladimiru na svemu što je napravio za Mateke u Hrvatskoj.”