Cijene hrane pale su i u siječnju, 10. mjesec zaredom

Cijene hrane pale su i u siječnju, deseti mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje uljarica i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je u petak agencija UN-A za hranu i poljoprivredu FAO. Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u siječnju za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na prosječna 131,2 boda, najnižu razinu od rujna 2021. godine, izvijestio je FAO. Njegova vrijednost na početku godine niža je 18 posto no što je bila u ožujku 2022., prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu. Najviše su na početku godine pojeftinila biljna ulja, 2,9 posto u odnosu na prosinac, zbog prigušene potražnje za palminim i sojinim uljem i obilnom ponudom suncokretova i ulja uljane repice. Značajno su pale i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,4 posto, i šećera, za 1,1 posto u odnosu na prosinac. Cijene žitarica bile su više-manje nepromijenjene u odnosu na prosinac, jer je 2,4-postotno pojeftinjenje pšenice pod utjecajem snažne proizvodnje u Rusiji i Australiji neutraliziralo 6,2-postotno poskupljenje riže, poduprto valom potražnje u pojedinim azijskim zemljama. U odnosu na prošlogodišnji siječanj, cijene žitarica bile su više 4,8 posto, izračunao je FAO. Značajnije se u odnosu na prosinac nisu promijenile ni cijene mesa, jer je pojeftinjenje mesa peradi, svinjetine i ovčetine bilo protuteža poskupljenju govedine na valu pojačane potražnje. U odvojenim procjenama ponude i potražnje na tržištima žitarica FAO je povisio prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2022. na 2,765 milijardi tona s dosad prognoziranih 2,756 milijardi tona. Agencija predviđa rekordnu globalnu proizvodnju pšenice u 2022. godini zahvaljujući revidiranim procjenama zasijanih površina u Australiji i Rusiji. Procjena svjetske proizvodnje riže revidirana je naniže jer je kineska proizvodnja bila manja no što se očekivalo, pa se sada predviđa njezin 2,6-postotni pad u odnosu na najvišu registriranu razinu u 2021. godini. Prve naznake za 2023. godinu signaliziraju pak veću površinu zasijanu ozimom pšenicom na sjevernoj hemisferi, navodi FAO, upozoravajući ipak da bi poljoprivrednici zbog viših troškova mogli smanjiti upotrebu gnojiva, što bi moglo negativno utjecati na prinos. Potrošnja žitarica trebala bi se u sezoni 2022./2023. blago smanjiti, za 0,7 posto, na 2,779 milijardi tona. Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone sredinom ove godine iznositi 844 milijuna tona i biti niže za 1,2 posto u usporedbi s rekordnom razinom na njezinu početku, izračunao je FAO.